Europski parlament je u četvrtak parlament usvojio izvješće hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule koje ukazuje na kohezijsku politiku kao ključan instrument u borbi protiv klimatskih promjena i pravednoj energetskoj tranziciji.
Izvješće „Kohezijska politika i regionalne strategije zaštite okoliša u borbi protiv klimatskih promjena“, usvojeno s 572 glasova za, 79 protiv i 37 suzdržanih, ističe važnost kohezijske politike kao najvećeg europskog investicijskog alata s preko 300 milijardi eura u borbi protiv klimatskih promjena, odnosno za postizanje klimatske neutralnosti Europe do 2050.godine i ispunjavanja ciljeva Pariškog sporazuma.
Picula je, predstavljajući izvješće na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, podsjetio da je kohezijska politika najveći investicijski instrument EU-a te je time i ključna u suzbijanju klimatskih promjena, odnosno ciljeva koje je EU zacrtao u Europskom zelenom planu..
„Namjera ovog izvješća bila je zacrtati korake nužne u tranziciji prema klimatski neutralnoj Europi do 2050. godine, iz perspektive europskih regija. S odobrenih 330 milijardi eura u sljedećem proračunskom razdoblju, Kohezijska politika je najveći i najvažniji investicijski alat u Europi. Kako će trideset posto iz Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj biti usmjereno u projekte dekarbonizacije ekonomije, Kohezijska politika postala je ključan alat u borbi protiv klimatskih promjena. Naše regije tu priliku ne smiju propustiti, jer, kako je EP upozorio još 28.11.2019., nalazimo se u klimatskoj i okolišnoj krizi”, rekao je Piculahravtski zatsupnik, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.
“Naime, klimatske promjene nisu samo pitanje okoliša, već ekonomske i društvene promjene zbog čega se protiv klimatskih promjena moramo boriti svim razinama: lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj. Sredstva iz Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj omogućit će nam ulaganja u zelene poslove, unaprjeđenje kvalitete života i zelenije gradove dok pobjeđujemo u toj borbi. Tranziciju prema klimatskoj neutralnosti moramo postići na društveno pravedan način, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Zato nismo naglasili samo socijalnu dimenziju tranzicije, već i ulogu specifičnih regija, poput malih otoka i udaljenih regija, kao inovacijskih laboratorija za razvoj čiste energije, pametne mobilnosti, upravljanja otpadom i cirkularne ekonomije“, istaknuo je Picula.
Iako je Europskim zelenim planom postavljen cilj ugljične neutralnosti do 2050. godine, Piculino izvješće dodatno naglašava ekonomske i društvene posljedice klimatskih promjena. Posebno se promovira snažna uloga mikro, malih i srednjih poduzeća u toj klimatskoj tranziciji.
Glavna ideja izvješća je, kazao je Picula, definiranje potrebnih koraka kako bi se ostvarila tranzicija prema klimatski neutralnoj Europskoj uniji koja je cilj 2050. godine.
“Predstojeće godine su posebno važne zato što imamo 1.2 stupnja veću svjetsku temperaturu u usporedbi sa predindustrijskom razinom, tako da bi se cilj od 1.5 stupnjeva mogao doseći već 2027. godine. Povećanje od 1.5 stupnjeva je najviše što naš planet može tolerirati, a ukoliko bi se temperature još povećale do 2030. bilo bi još više izvanrednih vremenskih nepogoda poput suša što bi ugrozilo i naš opstanak”, rekao je Picula na plenarnoj sjednici obrazlažući zastupnicima načine na koje će regije doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena.
“Ne smije se šteti investicijama i uz potporu holističkih politika i građanskog angažmana treba poticati provedbu klimatske politike na terenu. Poticat ćemo provedbu i naglašavanjem strateške uloge obnovljivih izvora energije, decentralizirane energije u razvoj europskih regija i njihovih poduzeća, ali i daljnjim ulaganjem države u vidove prijevoza i uključivanjem mikro malih i srednjih poduzeća u proces tranzicije kao i priznavanjem specifičnosti i potencijala različitih regija, pogotovo otoka, koji su postali predvodnici u upravljanju tranzicijskim procesom”, dodao je hrvatski europarlamentarac.
Virginijus Sinkevičius, povjerenik Europske komisije za okoliš, oceane i ribarstvo naglasio je u raspravi kako pozdravlja izvješće govoreći kako će se u narednom razdoblju izdvojiti 69 milijuna eura za djelovanje u pogledu klime.
“Traži se od zemalja članica održivija ulaganja na lokalnoj razini, promičemo pametnije i zelenije tehnologije poput pametnih mreža. Također, inzistirat ćemo na poštivanju načela o partnerstvu i načela uključivanja lokanih vlasti na svim razinama partnera na lokalnoj razini i razini civilnog društva s posebnim naglaskom na ciljevima i ciljanim ulaganjima”, rekao je Sinkevičius.
Komisija će, dodao je, biti važan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena u nadolazećim godinama, ali sve je to veliki izazov koji će biti jedino moguć uz ulaganju u budućnost preko Zelenog plana i digitalizacije.
(Hina)