U grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima apostolski upravitelj Križevačke eparhije mons. Milan Stipić prevodio je liturgiju povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, uz koncelebraciju katedralnog župnika protojereja stavrofora o. Mihajla Simonovića.
U homiliji mons. Stipić kazao je kako današnje Evanđelje govori o dvije vrsti ljudi u svijetu. -Postavlja se pitanje koji je bolji, koji je pred Očevim licem i njegovim pogledom izvršio Njegovu zapovijed. Koji je od njih pravedniji? Teško je u tu reći istinu. Drugim riječima, Isus nas sve stavlja u isti koš i kaže da smo svi mi jednaki. Pa neki kažu “Hoću!”, pa ne naprave ili “Neću!” pa naprave.
Međutim, onaj koji je napravio je izvršio ono što je dobro, iako je u početku mislio da neće. Savjest mu je proradila. Onome koji nije napravio je savjest proradila u lošem kontekstu. Čim je bio daleko od Oca, nije osjećao nikakav strah, nije osjećao nikakvu potrebu, pa nije ni izvršio ono što je bilo rečeno. Onaj koji je bio daleko, a imao je ljubavi, jer je ljubav bila taj element, koji ga je potaknuo da to učini, iako je rekao da neće. -kazao je mons. Stipić.
-Ljubav je pokretač svega dobroga. Strah je uvijek tu. Kažemo da je strah jedan od darova Duha Svetoga, jer strah nije samo strah kao takav. To je strahopoštovanje. Nemamo u našem jeziku nemamo riječi kojom bismo iskazali bogatstvo te riječi. Ona znači strahopoštovanje odnosno ljubav. To je onaj strah kojeg ima dijete koje ne želi povrijediti svojeg roditelja, zbog toga što ga voli. To je strah Božji. -pojašnjava mons. Stipić.
-Danas, na Dan domovinske zahvalnosti, slavimo ovu liturgiju, jer nam je Bog iskazao ljubav i dao nam dar da imamo svoju državu, svoju domovinu za koju su mnogi pali da bi se ona održala samostalna i živjela te funkcionirala. Čovjek koji ima svoju domovinu, je kao čovjek koji ima svoju obiteljsku kuću. Čovjek bez domovine je kao podstanar. -istaknuo je mons. Stipić.
-Zato je važno činiti sve kako bi ova naša zemaljska domovina rasla i razvijala se najpozitivnije. Mi kršćani imamo svoju nebesku domovinu, za kojom čeznemo kako bismo tamo stigli jednog dana u vječnosti. Međutim, i ovaj svijet moramo raditi na sliku Božju, jer je ovaj svijet dragocjen u očima Božjim. Naša domovina Hrvatska, koje je prekrasna i puna svih ljepota, mora biti slika Nebeskoga Kraljevstva. Mi kršćani smo prvi pozvani graditi našu domovinu po principima Nebeskoga kraljevstva.
To znači gledati Isusa Krista, slušati njegovu riječ i njegov mentalitet, njegov duh preslikavati u društveni život naše domovine i naše zajednice. To znači jednakost, solidarnost. Oni koji su bogatiji trebaju dati onima koji su siromašniji. Otvorenost prema svima, domovina u kojoj će svatko naći svoje mjesto. Trebamo biti zajednica ljudi koja će imati osjećaje za male, koji su bolesni, za starije ljude, umirovljenike, za malu djecu, da svatko se može u ovom našem zajedništvu osjećati sretno, jer je dio velike obitelji. To je slika Nebeskoga Kraljevstva. -objasnio je mons. Stipić.
-Danas u našim molitvama spominjemo se naših braća i sestara, bilo kao branitelja Hrvatske, bilo kao stradalnici Domovinskoga rata, bez obzira na nacionalnost, porijeklo, za sve njih se danas molimo, a osobito za djecu koja su stradala u vrijeme Domovinskog rata. Draga braćo i sestre neka vas Bog blagoslovi na današnji Dan domovinske zahvalnosti i neka Gospod prati našu državu i našu mladost mirom i zajedništvom u Duhu Svetom. -zaključio je mons. Stipić.
Nakon liturgije služena je panahida (bogoslužje za mrtve) za sve poginule hrvatske branitelje, a liturgiju je pjevao Katedralni zbor Križevci pod ravnanjem mo. Ozrena Bogdanovića.
