Piše: dr. sc. Zdenko Balog
Dana 30. svibnja 1994. u opticaj je puštena nacionalna valuta, Hrvatska kuna. Tri godine prije toga koristila se prelazna valuta, Hrvatski dinar, koja je iz prethodnog razdoblja još jedno vrijeme vukla tečajnu nestabilnost, pa su prvotnim apoenima do najviše 1.000 HRD već od siječnja 1992. doštampane novčanice od 5.000 HRD.
Hrvatski dinar nije imao sitniju jedinicu, nego su postojale samo papirnate novčanice. O nacionalnoj valuti uvelike se govorilo, te je bila nestrpljivo očekivana, no dugo vremena u javnosti se govorilo o ‘Hrvatskoj kruni’. Kuna je tradicionalan hrvatski novac iz srednjeg vijeka, a neki smatraju da je podrijetlo u kuninim krznima u kojima se plaćao porez ‘kunovina’ (marturina).
Kuna je uvedena u tri kovanice (1.00, 2.00, i 5.00 kuna), te osam novčanica od 5,00 do 1.000,00 HRK. Pored toga uvedene su kovanice od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa, kao stotog dijela kune. Nekoliko zanimljivosti u vezi kune: vrijednost 5,00 HR isprva je puštena u opticaj i u papirnatom i u kovanom obliku. Na papirnatoj novčanici bili su likovi Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, a na poleđini slika varaždinskog grada koja je bila otisnuta naopako.
Ova je novčanica povučena iz opticaja te, je zadržana samo kovanica sa likom mrkog medvjeda. Novčanica od 10,00 HRK mijenjala je dizajn zbog sličnosti s nekom drugom europskom novčanicom. Na novčanicama su po regionalnom principu prikazani slavni ljudi, i to devet osoba (brojeći i starih 5,00 HRK), 7 političara i 4 pjesnika, budući se dvojica broje i u jednu i u drugu kategoriju. Na kovanicama prikazane su životinje a na lipama biljke. Tako imamo prikazane političare, pjesnike, zgrade, gradove, biljke i životinje, ali niti jednu ženu!
Ovoj galeriji Hrvatske kune koju donosimo uz njen 26. rođendan, priložili smo za nostalgičare raznih vrsta i novčanice, Hrvatske dinare, kao i neke Jugoslovenske te neke novčanice iz regije nastale nakon raspada Jugoslavije. Na većem broju novčanica bio je prikazan Dubrovnik, opetovano se pojavljivao Nikola Tesla, a u legendu je ušla stara ‘hiljadarke’ sa likom udarnika Alije Sirotanovića.
Ovdje je ‘stotica’ od prije reforme 1965., kada su Stari zamijenjeni Novim dinarima. Stotica je otišla u povijest, te je zamijenjena kovanicom od 1 Novog dinara. A ‘hiljadarka’ se pretvorila u 10 NDin. Nova stotica, ‘konj’, bila je isprva mjera za koju je društvo moglo piti cijelu večer, ali je kasnije inflacija skratila runde. I ‘Joža’, novčanica od 5.000 NDin, odnosno pola milijuna Starih (koje smo u žargonu ustrajno koristili), kratko je nešto vrijedio. Tako je vrhunac hiperinflacije donio i novčanicu od 50.000.000 Dinara, ali to je već bilo poslije 1990., pa u tome nismo ‘sudjelovali’. U svojoj zbirci kao raritet čuvam 200 Lepoglavskih dinara.
Bila je to interna valuta koju su koristili kažnjenici tijekom boravka u lepoglavskoj kaznionici, gdje nisu smjeli posjedovati civilne novce, kako im ne bi pomogli pri bijegu. U vrijeme okupacije dijela Hrvatske tiskani su ‘Dinari Republike srpske Krajine’. U Sloveniji u opticaju je bio Slovenski tolar, SLT, nestabilna valuta koja je povučena ulaskom Slovenije u EUR-zonu. U Bosni i Hercegovini valuta bizarnog imena ‘Konvertibilna marka’, dok je, veoma zanimljivo Crna Gora pristupila EUR-zoni na samom početku, uvođenjem EUR-a, još dok je tehnički bila dijelom Jugoslavije.
Prilikom uvođenja, Hrvatska kuna parirana je s referentnom valutom, njemačkom markom u odnosu 1,00 DEM – 4,44 HRK, da bi veoma brzo deflacijom Kuna porasla na oko 3,80 – 3,70 HRK za Marku. Takav se odnos stabilno održava, budući je Marka prilikom povlačenja iz opticaja zamijenjena sa 0,50€. uz manje varijacije, 1,00€ se mijenja za 7,50 HRK. Strateškim opredjeljenjem uključivanja Hrvatske u EUR-zonu, nestat će i Hrvatske kune.
