Razgovarao: M. Mirković

U povodu predstojećih parlamentarnih izbora razgovarali smo s jednim od najdugovječnijih župana u Hrvatskoj i bivšim ministrom turizma Damirom Bajsom, koji je otvoreno progovorio o svom ulasku u Restart koaliciju, aktualnoj HDZ-ovoj Vladi, ukidanju općina i županija te otkrio koje su to nužne mjere za spas hrvatskog turizma.

Već dugo vremena ste župan, iskusni ste političar, a bili ste i ministar u HDZ- ovoj Vladi, kako to da ste se odlučili pridružiti Restart koaliciji?

Ja sam jedini nezavisni župan u Hrvatskoj koji je već dva puta potvrdio svoj mandat voljom građana Bjelovarsko-bilogorske županije. Shodno tome, na ove parlamentarne izbore mogli smo ići u nekoliko opcija. Ona opcija koju sam ja izabrao jest pridruživanje Restart koaliciji. Razlozi su jednostavni. Nakon već dvije uzastopne HDZ-ove vlade, vrijeme je za promjene, novi početak.

I ukoliko možemo pomoći da ta koalicija dobije pobjedu u drugoj izbornoj jedinici, u što ja ne sumnjam, to ćemo i napraviti. Ono na što se moramo sada koncentrirati jest dobiti povjerenje ljudi u drugoj izbornoj jedinici i dobiti pobjedu ovdje u ovoj županiji, koja će pomoći koaliciji.

Smatrate li da Restart koalicija na čelu s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem može osvojiti izbore?

Ljudi su spremni za promjenu, to je činjenica. Mi smo imali europarlamentarne i izbore za predsjednika gdje je HDZ izgubio, a bili su uvjereni u pobjedu. Dva puta za redom dogodila se promjena klime u Hrvatskoj i očekujemo da se taj trend pobjeda nastavi i nema razloga da tako i ne bude.

Očekujemo treću pobjedu, hat- trick. Pitaju me često i za vođu koalicije gospodina Bernardića i kakav je on u odnosu na Plenkovića. Ja bih rekao da se trebamo prisjetiti, da bi netko bio premijer mora pobijediti. Ne postoji škola za premijera, samo izbori na kojima se postaje premijer. U ove dvije pobjede SDP je vodio gospodin Bernardić i porazio gospodina Plenkovića, onda očito ima kvalifikacije dobiti povjerenje ljudi i nema razloga da ne bude dobar premijer.

Kada govorimo o programu Restart koalicije, meni je nekoliko stvari ključnih.

To je pitanje poljoprivrede, koja je u središtu njihova zanimanja, a to je ključno, posebice za ovaj dio Hrvatske koji živi od poljoprivrede. Druga stvar je ta što oni idu prema decentralizaciji. Mi moramo imati sredstva koja su raspoređena na drugačiji način.

Bjelovarsko-bilogorska županija ovog trenutka nema ni jedan državno vođeni projekt. Jedini projekt koji bi mogao doći jest brza cesta do Bjelovara, kasnije do Virovitice, dakle projekt koji bi pola milijuna ljudi digao u prometnu povezanost s metropolom.

Vladina politika mora omogućiti svima jednake uvjete, a za nas je ključno da se to odnosi i na ovoj kraj, a uz ovakav pristup Restart koalicije mislim da je to moguće.

Kako se izbori bliže sve je više zagovornika da se općine i županije trebaju ukinuti, što vi mislite o tome?

U Hrvatskoj ništa nije tabu tema. Što se tiče ukidanja općina ili bilo kakve druge promjene u ustojstvu županija, treba porazgovarati. Mislim da općine generalno ne treba ukidati, no to ne znači da svaka općina treba postojati, ako dođe do neke promjene na njenom području, primjerice u broju ljudi.

Mislim da o tome prvenstveno treba pitati ljude i možda bi se mogli iznenaditi. Općine, ne samo u našoj županiji, su se počele spajati, što svakako ima svoje prednosti.

Već dugo godina ste u politici, peti mandat ste na čelu Bjelovarsko-bilogorske županije, a sada se u drugoj izbornoj jedinici peti na koalicijskoj listi, kako vi ocjenjujete aktualnu HDZ-ovu vladu?

Plenkovićeva vlada najavila je puno promjena i reformi. Međutim, sad će biti izbori i vidjet ćemo na što će se oni moći pozvati, što su to promijenili. Mislim da se ovog trenutka Hrvatska mora okrenuti nekim temeljima i vrijednostima, odnosno da se država što više makne iz gospodarstva, da se to prepusti privatnom sektoru i stavi naglasak na poljoprivredu koja je zanemarena.

Treba se napraviti reforma državne uprave. U državi ima otprilike 60 tisuća državnih službenika. To su oni koji rade u poreznoj upravi i općinama, to nije pravosuđe, zdravstvo i školstvo. Od tih 60 tisuća, 50 je u Zagrebu što je ključno.

Sadašnja Vlada bježi od problema, ne samo onih koji su sada, već i onih koji će doći s obzirom na situaciju u kojoj smo se našli, a posljedica su korona krize. Ja očekujem potpuno drugačiji pristup krizi koja je već sada nastupila. Vlada je sada ograničila investicije. Kriza nije pogodila sve sektore jednako, mi moramo napraviti separativne mjere po sektorima, kako su to napravile i neke druge države.

Primjerice, preživljavanje turizma do trenutka kada će on moći početi ponovno normalno funkcionirati. Europska unija dala je preporuku da se izbori ne održavaju za vrijeme pandemije, što ova Vlada nije poslušala pa dolazimo do zaključka da im se žuri, no bježanje od problema nije i rješavanje istih.

Kako komentirate činjenicu da u vašoj županiji nije bilo proboja koronavirusa u domove i bolnice, za razliku od susjedne Koprivničko- križevačke županije gdje ste dogodila transmisija unutar koprivničkog Doma za starije i nemoćne?

Naš stožer donio je niz odluka prije no što su one donijete na državnoj razini. Primjerice, zabranili smo javne skupove dva tjedna prije ostatka Hrvatske. Razriješena je i ravnateljica Daruvarskih Toplica zbog situacije koja se tamo dogodila.

Što se tiče privatnih i županijiskih domova, ali i bolnica uveli smo mjere prije drugih koje su se striktno poštivale, dakle potpuna karantena za te ustanove. To ne znači da se to nije moglo dogoditi i kod nas, no zasigurno je pridonijelo cjelokupnoj povoljnoj situaciji. No to nije do mene, već do naših epidemiologa kojinisu ništa manje stručni od onih u nacionalnom stožeru.

Mnogi su zamjerili ovoj Vladi što prije izbora nije donijela zakon o obnovi Zagreba od potresa, koji je vaš stav oko toga?

Nema nikakvog razloga da se to već nije donijelo. Ako je situacija hitna, zakoni se određenim procedurama mogu donijeti i to se uvijek može napraviti dopunom ili izmjenom istih. Mislim da nije pitanje novca, s obzirom na druge mjere koje su donijete.

Turizam je naša najjača gospodarska grana za koju se procjenjuje da ima udio u BDP-u više od 20 posto. Koje su prema vama nužne mjere za spas hrvatskog turizma?

Turizam je jedna od djelatnosti koja zahtijeva posebnu pozornost. Država mora omogućiti njegovo očuvanje u ovoj situaciji. Sve aktivnosti su uglavnom usmjerene na turizam na moru. Udruženo oglašavanje kontinentalnog turizma je prekinuto, odnosno minimalno je. Opstanak ruralnog dijela ovisan je o poljoprivredi, ali i turizmu.

Od svega dva OPG-a 2010. godine, danas ih imamo preko 50 i to se mora očuvati. Napravit ćemo javni poziv, a turistička zajednica osigurati sredstva za oglašavanje i promociju subjekata naše županije.

Subvencionirat ćemo i poziv za turističke agencije koje su vrlo važne za kontinentalni turizam, a posebno ćemo se usmjeriti na turističke pakete koji uključuju eno i gastro ponudu, aktivni odmor, kulturnu ponudu, posebne aktivnosti, jahanje i slično. Ključni element je smanjenje PDV-a, što su neke
zemlje koju su manje ovisne o turizmu i napravile. Idealno bi bilo smanjenje na 5 posto, iako bi i 10 posto bio veliki pomak.