Najpoznatija vrsta, vrtni mak, sirovina je za proizvodnju nekih droga, a nama je najpoznatija u
kućanstvu za pripremu kolača, najviše makovnjače.

Uvijek nam je drago čuti da jedemo nešto domaće. Posebno se to ističe u ovo „korona“ vrijeme pa
je najčešća izgovarana rečenica: Domaća i lokalna hrana.

Znate li da se treću godinu zaredom na Visoko gospodarsko učilište u Križevcima (VGUK) sije mak kako bi se procijenila agronomska svojstva „domaćeg“ maka?

Dio je to aktivnosti u okviru Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj, Radne grupe za Industrijsko bilje, čiji je član profesorica VGUK, dr. sc. Zvjezdana Augustinović.

Cilj Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj je doprinijeti nacionalnom razvoju, sigurnosti prehrane, održivoj poljoprivredi i održanju bioraznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora. Važno je da se ne zaboravi i ne izgubi domaće sjeme.

Prve dvije godine na istom su pokusu studenti Učilišta učili o ovoj biljnoj vrsti „iz prve ruke“, od upoznavanja sjemena četiri stare „sorte“ maka (lokalne populacije), karakteristika sjetve, rasta biljaka, do dobivanja plodova i sjemena, ali i pravila postavljanja pokusa kako bi se pravilno moglo zaključiti o onome što se istražuje.

U trećoj godini stiglo je vrijeme sjetve maka. Studenti ne mogu, zbog #ostanidoma situacije, sudjelovati i vidjeti sve „iz prve ruke“. Kako ne bi bili uskraćeni za ovo područje, kada se vrate mak će biti na VGUK.

Naime, uvažavajući vrijeme sjetve, ali i prijetnju zarazom korona virusom okupilo se društvo „bilinogojskih“ profesora iz Križevaca i sa zadovoljstvom odradilo zadatak.

Uz voditeljicu ovog pokusa, na sjetvi maka bile su i profesorice Vesna Samobor, Tomislava Peremin Volf, Renata Erhatić, Marcela Andreata-Koren i djelatnik u bilinogojskom praktikumu, Krunoslav Hunjak.

Treba spomenuti da je ovo bio prvi susret djelatnika Učilišta na Praktikumu iz bilinogojstva, jer i oni
rade „online“ od doma.

Postoje razni recepti za pripremu makovnjača, jedan od njih predstavljamo:

Sastojci
Tijesto:
400 g brašna
1 di-go kvasac ili 30 g svježeg
200-250 ml mlakog mlijeka
na vrh noža soli
80 g šećera
2 žumanjka
1 limun ribana korica
80 g maslaca
Nadjev:
400 g mljevenog maka
150 g šećera
300-400 ml mlijeka
1 žlica maslaca
1 vanilin šećer
60 g grožđica po želji

Priprema

Tijesto:

Kvasac rastopiti u malo mlakog mlijeka sa 1 žličicom šećera i brašna. Ostaviti da se diže na toplom.
Brašnu dodati šećer, žumanjke, sol, ribanu limunovu koricu i dignuti kvasac. Zamijesiti sa mlakim
mlijekom u kome je otopljen maslac. Tijesto dobro izraditi rukom, pokriti i ostaviti na toplom da se
digne.

Dignuto tijesto iskrenuti na pobrašnjenu podlogu pa podijeliti na tri jednaka dijela (ako volite deblje
orahnjače, tijesto podijelite na dva dijela). Ne mijesiti tijesto, samo podijeliti.

Svaki razvaljati u pravokutnik otprilike 33×30 cm, ne pretanko, jer će se nadjev teško mazati. Tijesto
mora biti ravnomjerno debelo i po mogućnosti razvaljano u što pravilniji pravokutnik.

Premazati
trećinom nadjeva i po želji posuti grožđicama prethodno kratko namočenim u vreloj vodi, ocijeđene i
posušene i zarolati. Grožđice (ja ih nisam stavila) ne umiješati u nadjev jer se onda nadjev teško
razmazuje.

Tijesto urolati, prilikom rolanja četkicom skidati brašno, pa prebaciti štruce u namazanu tepsiju
(37×22 cm).

Premazati bočno uljem ili otopljenim maslacem da se ne zalijepe i ostaviti pokriveno na toplom da se dižu. Kad su štruce lijepo narasle, premazati ih po vrhu uljem ili otopljenim maslacem ili razmućenim bjelanjkom, staviti u pećnicu zagrijanu na 175°C i peći oko 45 minuta.

Ako makovnjača naglo dobiva boju, pokriti je papirom za pečenje. Po želji toplu makovnjaču posuti šećerom u prahu. Kad se ohladi, svaku makovnjaču umotati u prozirnu foliju da se ne suši.