Danas, 21. ožujka, prvi je dan proljeća. Naime, proljeće je jedno od četiri godišnja doba. Na sjevernoj polutki traje od sredine 21. ožujka do 21. lipnja, a na južnoj Zemljinoj polutki od rujna, do prosinca.
Na prvi dan proljeća dan i noć jednako traju (proljetna ravnodnevica). Na južnoj Zemljinoj polutki, proljeće generalno počinje 1. rujna, a završava 30. studenoga. Postoje tri razdoblja kroz proljeće:
- pretproljeće; koje počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih”vijesnici proljeća”;
- rano proljeće; razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću,
- pravo proljeće; razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća.
Najpoznatiji vijesnici proljeća su kockavica, šumarica, podlijesak (šafran), visibaba i jaglac.
U starom se Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Davno prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja, stvaranja i rađanja nečeg novog. Dobar primjer za to je popularna građevina Stonehenge. On je konstruiran na jedinstven način, pa se tako u zoru prvog dana proljeća Sunce izdiže točno iznad menhira. U staroj Grčkoj početak proljeća je označavao Dionizovo ponovno rođenje.
Prvi dan proljeća ujedno se slavi i kao Svjetski dan šuma. Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika.
Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume; 12-20 % emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma.
Iz Hrvatskih šuma napominju kako u Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema.
– Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se planski na temelju Šumskogospodarskih osnova područja koje se donose na razdoblje od 10 godina. Drvna zaliha u šumama označava ukupan volumen drvne mase u određenoj šumi, dok se pojmom prirast označava koliko se taj volumen povećava svake godine što je pokazatelj raspoloživosti drva za čovjekovo korištenje – navode na svojim službenim stranicama.