ŠESTO IZUMIRANJE / Elizabeth Kolbert; – Zagreb: Znanje, 2015.
U pet milijardi godina zbilo se pet velikih masovnih izumiranja kojima se raznolikost života na Zemlji iznenada i dramatično smanjila. Znanstvenici diljem svijeta u ovom trenutku prate i istražuju šesto izumiranje kojega smo svjedoci, a možda će biti najveće od trenutka kad je prije 65 milijuna godina udar asteroida s lica planeta izbrisao dinosaure te brojne druge životinjske i biljne vrste.
Ali uzrok šestog izumiranja smo mi sami. U uzbudljivom, zabavnom i iznimno zanimljivom štivu, Elizabeth Kolbert, novinarka New Yorkera, piše zašto su i kako ljudi promijenili život na planetu kao što to dosad nije uspjela nijedna druga vrsta. Ispreplićući istraživanja s nekoliko znanstvenih područja, opise čudesnih vrsta koje su već izumrle te povijest izumiranja kao koncepta, Elizabeth Kolbert prikazuje nestajanje vrsta koje nam se odvija pred očima. Šesto izumiranje vjerojatno će biti najtrajnija baština čovječanstva, a to nas tjera da iznova razmislimo o fundamentalnom pitanju što znači biti čovjek.
Citat autorice: Ako ne uvedemo drastične promjene, gubitak života bit će nalik onom od prije 65 milijuna godina kad su izumrli dinosauri. S tom razlikom što je tad Zemlju pogodio asteroid, a nije se sama dovela do takvog stanja.
Kolbert napominje da mi nesvjesno odlučujemo koji će evolucijski putevi ostati otvoreni, a koje ćemo zatvoriti. Niti jedno drugo živo biće nije uspjelo u tome, a to će ostati naša trajna ostavština.
U svojoj knjizi Kolbert piše da napokon prihvaćamo i razumijemo koje učinke imamo na svijet, tj. da dolazi do izumiranja vrsta, i to prvi put otkad je teorija o tome predstavljena još 1740-ih godina. Iako im je dugo trebalo da se pomire s činjenicom da bi cijele vrste mogle nestati, znanstvenici su napokon počeli priznavati da su ljudi odgovorni za ono što se događa.
Inače, nekoć su znanstvenici, kad bi pronašli stare kosti, pokušavali naći kojim bi živućim životinjama one mogle pripadati. Sve dok francuski prirodoslovac Georges Cuvier nije iznio ideju da bi kosti mogle pripadati ‘nekom prethodnom svijetu’, nikome nije palo na pamet da su čitave životinjske vrste mogle postojati i nestati. To otkriće nas je trebalo osvijestiti dovoljno da shvatimo da bi naše ponašanje moglo imati ozbiljne posljedice za Zemlju. Ali nije.
Jedan od glavnih krivaca za šesto izumiranje, tvrdi Kolbert, jest promjena klime, ali pridonijela je i moderna poljoprivreda i brzo rastuća ljudska populacija. Zagrijavajući planet, donoseći invazivne vrste na različita područja i podupirući širenje prethodno zaraženih gljivica i virusa, ljudi polako ali sigurno ubijaju svijet oko sebe,
“Procjenjuje se da je trećina svih koraljnih grebena, trećina svih slatkovodnih mekušaca, trećina morksih pasa i raža, četvrtina svih sisavaca, petina svih gmazova, te šestina svih ptica na putu izumiranja”, ističe Kolbert. To je između 30 i 50 posto cjelokupnog života na svijetu koji bi mogao nestati do kraja stoljeća… Osim ako se hitno ne pokrenemo.
***
»Iako o nestajanju vrsta s našeg planeta autorica piše dirljivo i poetski, prava snaga knjige je u nepobitnim znanstvenim činjenicama, navodeći sve veće gubitke koji su posljedica ljudskog djelovanja.«
The New York Times
NOĆU DOLAZE LISICE / Cees Nooteboom; – Zaprešić: Fraktura, 2015.
Knjigom pripovijedaka “Noću dolaze lisice” jedan od najznačajnijih suvremenih europskih pisaca Cees Nooteboom dovodi nas do svoje omiljene pozornice: Mediterana. Jer, baš na tome moru i na tim obalama – od Venecije do Baleara, od Alžira do Francuske – događaju se njegove priče, koje uz kap oporoga humora i s puno mudrosti govore o ljubavi i o gubitku, o prijateljstvu i umjetnosti.
Život je najčešće nesporazum, ali i čudo! – misao je koja kao da stoji u pozadini osam Nooteboomovih priča, povezujući ih u tolikoj mjeri da bismo ovu knjigu lako mogli čitati i kao roman i kao meditaciju o sjećanju, životu i smrti. No čak i ako ih prihvatimo kao fragmente, oni koji će nam se na obalama Nooteboomova Mediterana ukazati prolaznost svjedoče baš koliko i radost življenja, a onoga tko uz njih stane i osluhne, nema sumnje, sjajno će i višestruko nagraditi.
***
Cees Nooteboom rođen 1933. u Den Haagu. Do sada je objavio brojne knjige poezije, proze, putopisa i eseja. Dobitnik je najvažnijih nizozemskih književnih nagrada.
Među brojnim djelima izdvajaju se romani “Vitez je umro”, “Rituali” “U Nizozemskoj”, “Mosukei! I Dušni dan”, zatim knjige pripovjedaka i brojni putopisi.
Njegova djela prevedena su na više od dvadeset svjetskih jezika.
POPIS MOJIH ŽELJA / Grégoire Delacourt; – Zagreb: Profil knjiga, 2015.
Jocelyne je majka dvoje djece koja živi u naizgled sretnom braku, u gradiću u Francuskoj gdje vodi kitničarsku radnju. Jednog dana Jocelyne se počinje pitati što se dogodilo sa svim snovima koje je snivala kad joj je bilo sedamnaest. A onda osvoji jackpot od osamnaest milijuna eura – i odjednom joj se cijeli svijet nađe nadohvat ruke. Međutim odluči to prešutjeti svima, čak i suprugu. Ne unovčivši ček, počinje stvarati popis stvari koje bi joj novac priuštio. No želi li Jocelyne uistinu da joj se život promijeni?
“Popis mojih želja” Grégoirea Delacourta je roman u kojemu se kroz omiljeni san milijarda stanovnika Zemlje istražuju pojmovi istine, ljubavi i sreće. Ubrzo nakon svog izlaska, postao je hit koji je preveden u više od 35 zemalja.
***
Grégoire Delacourt, ugledni je francuski pisac rođen 1960. Na književnoj sceni debitirao je nagrađivanim romanom “L’écrivain de la famille”, objavljenim 2011. “Popisom mojih želja” nadmašio je uspjeh svog prvijenca, a ovaj višestruko nagrađivani roman poslužio je kao predložak za kazališnu predstavu te film.
prigorski.hr/Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci (Lovro Janeš)