Zagreb je osvanuo okićen kravatama. Točnije, kravate su ‘obukli’ mnogi naši mramorni, a i poneki brončani sugrađani, sve u sklopu obilježavanja predsjedanje Hrvatske Vijećem EU.
Kravata je doista najraširenija paradigma hrvatskog identiteta, hrvatskog imena i stoljetne hrvatske uljudbe, te je ovaj simbol odličan izbor. Nije ovo počelo s 1. siječnjem 2020., već godinama kravata se brendira kao istinski i najrašireniji hrvatski identitet, neizostavan dio svakog formalnog muškog outfita zadnjih stoljeća.
Nismo ni svjesni u koliko smo mjeri utkali vlastiti identitet i ime, mnog jače nego nogometom, Dubrovnikom i Vegetom, u sve sokake ‘globalnog sela’. Od sjevernog do južnog pola nema širine ni dužine koja nije kravatu prihvatila i preuzela kao globalni identitet formalne elegancije svakog muškarca.
Nakratko, u vrijeme ‘unisex’ – hippy mode kravatu su preuzele i žene, tu i tamo i zadržale …
Tako već godinama kroz različite javne evente, performanse, kravata ističe kao simbol: umjesto nabrajanja, ističemo samo ‘guinessovsku’ kravatu omotanu oko pulske Arene.
No, i u Zagrebu već kojih desetak godina vrijedna inicijativa Kravar pukovnije zabavlja i educira turiste svojim smjenama straže. Činjenica je da hrvatski plaćenici koji ulaze u službu Luja XIII. još 1635., nose oko vrata šarene marame, već prema staležu i položaju, po čemu odmah upadaju u oči. Pariz sve pretvara u modu: već oko 1650. kravata je globalni trend, kao što je još danas.
Izraz ‘kravata’ francuskog je podrijetla i znači ‘Hrvat’, ‘hrvatski’, te je prihvaćen u jezicima civiliziranih naroda svijeta.
Hrvatski velikaši na Zrinjevcu, te širom ‘Lenucijeve potkove’, pa sve do Jelačićevog trga vezali su kravate. Kerempuh nije trebao kravatu, on oduvijek ima štrik oko vrata!
Zdenko Balog/prigorski.hr