Na današnji dan, 5. prosinca 1918., došlo je na glavnom zagrebačkom trgu (Harmica, Jelačićev trg, Trg Republike, Trg bana Josipa Jelačića) do oružanog sukoba koji je rezultirao ljudskim žrtvama: u svemu 13 poginulih, te 17 ranjenih, pretežito vojnika pripadnika postrojbi hrvatskih domobrana.
Samo nekoliko dana ranije, na brzinu je u košmaru završetka Velikog rata i raspada starih carstava, davna ideja o ujedinjenju južnoslavenskih naroda u zajedničku državu, pretvorena je u voluntarističko podređivanje državnih teritorija ovih naroda pod srpsku dinastiju u Kraljevinu SHS. Među pristalicama ideje ujedinjenja naroda i njihovih samostalnih država u federaciju republika izbilo je nezadovoljstvo i javni bunt koji je kulminirao 5. prosinca izlaskom naroda predvođenog 25. i 53.
Domobranskom pukovnijom na Jelačićev trg. Ne želeći dopustiti nikakvo slobodno izražavanje mišljenja, redarstvo i rojalistički nastrojeni vojnici, unaprijed pripremljeni i dobro naoružani otvorili su vatru na prosvjednike. Prosinačke žrtve, nazvane tako po datumu sukoba, začetak su kasnijeg trajnog nezadovoljstva Hrvata u hegemonističkoj monarhiji pod srpskom dinastijom, koja se prema novim pridruženim narodima uglavnom ponašala kao prema osvojenim područjima.
Nakon 2. svjetskog rata kroz Oslobođenje dolazi i do promjene društvenog poretka, proganjanja Monarhije i ostvarenja, barem na papiru hrvatske težnje za federacijom republika. Tom prilikom glavni je trg, koji je bio pozornica ovih događaja, preimenovan u Trg Republike, na uspomenu na prve žrtve borbe za Republiku Hrvatsku.
1974., novim konfederalnim ustavom, republike federativne Jugoslavije su ustrojene kao države sa vlastitim zakonodavnim tijelima uz zajedničku obranu, vanjsku i monetarnu politiku.
Također, ustavno je određeno pravo republika ‘na samoodređenje do odcjepljenja’, što je postao međunarodno pravni temelj za priznanje samostalne Republike Hrvatske koje je uslijedilo 1991. Nažalost, kako se stare navike ne mijenjaju, Hrvatska je svoje ustavno pravo ipak morala platiti krvavim ratom, jer Srbija, te posebno ‘zajednička’ vojska nije naklono gledala na težnju zapadnih republika, Slovenije i Hrvatske za osamostaljenjem.
Pored krupnih, međunarodnopravnih promjena, promjena državnih granica, uspostave Hrvatske vojske i Hrvatske kune, mijenjalo se i mnoštvo sitnica. Pa tako i imena ulica i trgova. Te je Trg Republike preimenovan u Trg bana Josipa Jelačića. Uz uvažavanje povijesne uloge bana Jelačića, ipak ostaje dvojbeno da li je baš jedna od prvih odluka samostalne Hrvatske trebala biti da se žrtvama borbe za tu istu Republiku Hrvatsku, oduzme trg koji je nosio uspomenu na njihovu borbu?
Zdenko Balog/prigorski.hr