Zakon o obrtu, o kojem je u srijedu raspravljao Hrvatski sabor, trebao bi povećati konkurentnosti obrta i uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada, no dok je resorni ministar Darko Horvat isticao kako poslodavci postaju partneri tom sustavu, oporba je uvjerena da predloženo ne pomaže jačanju obrtništva.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta D. Horvat istaknuo je kako poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama i zajedno s njima odlučuju o upisnim programima i kvotama. Pomoćnički ispit postaje naučnički te prelazi u nadležnost Hrvatske obrtničke komore, a njime bi se neposredno provjerile i dokazale kompetencije, praktična znanja i vještine pred komisijom u kojoj bi su osim nastavnika struke bili i obrtnici odnosno majstori.
Izmjene bi osobama koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje omogućile registraciju vezanog obrta bez obveze da polažu majstorski ispit, pod uvjetom da imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na odgovarajućim obrtima. Planira se također ukidanje cijene obrtnice i odobrenja za obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja, ukidanje pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt te produljenje ukupnog trajanja sezonskog obrta sa šest na devet mjeseci, kao dio ili doprinos administrativnom rasterećenju obrtnika.
Branko Hrg (HDS, HSLS, HDSSB) najavio je potporu zakonskom prijedlogu, jer kako tvrdi, nudi poboljšanja. Istakuno je kako postoje veliki problemi u strukovnom obrazovanju i višegodinji loš odnos prema njemu je došao na naplatu, stoga moramo raditi na promociji strukovnog obrazovanja.
– Obrtnici moraju biti slobodni, a prema njima mora popustiti represija. Nije normalno da nekog malog obrtnika 5 puta godišnje obiđe inspekcija. Gazimo ih i ubijamo im volju za rad. Neće obrtnici pokrasti državu već veliki igrači! Učenici moraju provesti puno vremena u praksi, ali za to moraju biti plaćeni od 2. razreda jer se majstor ne postaje biflanjem s tableta – kazao je u raspravi Branko Hrg, saborski zastupnik HDS-a iz Križevaca.
Dodao je kako se u obrazovne programe moraju unijeti programi koju će učenike od malih nogu učiti da postanu obrtnici i poduzetnici i budu samostalni u poslu i ne budu ovisni o vezama i poznanstvima.
– Sa zanatom u rukama vrlo lako mogu prestići imovinskim standardom one koju su završili fakultete jer život od vlastitog znanja i umijeća je najbolje što čovjek može posjedovati i to mu nitko ne može oduzeti. Onaj tko završi zanat sigurno neće bit gladan – zaključio je.





