Iako je prije pola stoljeća na svijetu približno 40% stanovništva živjelo u gradovima, a ostatak na selima, taj se odnos ubrzano mijenja na štetu sela, pa su predviđanja da će do 2050. oko 90% ukupnog stanovništva uskoro živjeti u gradovima, a samo 10% u ruralnim sredinama.

U tom kontekstu, u gradovima se razvijaju različiti prilagođeni oblici poljoprivrede, i ne radi se ni izdaleka samo o lončanicama na balkonima i gredicama u predgrađima. Ova zanimljiva tema bila je predmet predavanja ‘Gradska poljoprivreda – poljoprivreda budućnosti ili …?’, koje je organiziralo Visoko gospodarsko učilište Križevci u suradnji sa Ogrankom Matice hrvatske Križevci i uz domaćinstvo Gradske knjižnice Franjo Marković.

– Ova se tribina događa u programu Mjeseca knjige, pod motom ‘zeleno – što volim zeleno!’, a posebni gost tribine prof. dr. sc. Ivica Kisić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu svakako je najkompetentnija osoba za ovu temu, budući je ujedno i autor knjige ‘Gradska poljoprivreda’ – rekla je domaćica događanja, Dr. sc. Marijana Ivanek Martinčić, dekanica VGU Križevci.

U ovakvom malom gradu, kao što su Križevci, pojam gradske poljoprivrede je veoma blizak, budući da skoro svatko uz svoju kuću ima i neku okućnicu na kojoj se na neki način bavi poljoprivredom. Jednako, da li se radi o uzgoju ukrasnog bilja, održavanju travnjaka, ili o uzgoju povrća, plodova za vlastite potrebe ili za prijatelje. Međutim danas govorimo o gradskoj poljoprivredi u mnogo širem smislu, o čemu će više reći naš predavač, koje su dobrobiti, ali i koja ograničenja gradske poljoprivrede u suvremenim gradovima.

Gost predavanja Prof. dr. sc. Ivica Kisić utemeljitelj je studija Ekološka poljoprivreda na preddiplomskom studiju, odnosno voditelj diplomskog studija Ekološka poljoprivreda i agroturizam na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dugogodišnji je član Vijeća interdisciplinarnih sveučilišnih poslijediplomskih stručnih studija: Ekoinženjerstvo i Upravljanje gradom, koji se izvode pri Centru za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu.

Dugi niz godina kao član stručnog povjerenstva Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje sudjeluje u vrednovanju učilišta i sveučilišta. U dosadašnjoj znanstvenoj karijeri objavio je znanstvene i stručne radove s 250 znanstvenika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Crne Gore, Češke, Finske, Hrvatske, Japana, Kine, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, SAD i Velike Britanije. Do sada je kao autor ili koautor objavio 11 knjiga, a također je i autor ili koautor 19 poglavlja u znanstvenim i stručnim knjigama.

– Svakako su i u Križevcima prisutni razni oblici poljoprivrede, od onih zelenih balkona i krovova, pa do vrtova iz kuće, vrtova na okućnici. No u većim gradovima sasvim su drugi razvijeniji oblici poljoprivrede, pa govorimo o vertikalnim vrtovima i farmama. U usporedbi s ovim milijunskim velegradovima, u Križevcima više možemo govoriti o sociološkom, ekološkom aspektu. Koji su onda ključni aspekti gradske poljoprivrede i da li i zašto ju promicati, zdravstveni, ekološki, socijalni …? Obzirom na prevladavajući trend rasta gradova nauštrb sela, i politika EU ima u vidu gradsku poljoprivredu kao nešto s čime ubuduće treba računati. Svakako da će neki oblici poljoprivrede uvijek ostati na selu, poput velikih farmi – kazao je.

Dodao je kako je njegova knjiga ‘Gradska poljoprivreda’ vrsta udžbenika o temi, te kojeg su u utorak navečer i prezentirali u Križevcima.

zb/prigorski.hr