U multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” u Križevcima u srijedu 25. studenog održan je znanstveni kolokvij na temu “Kralj Žigmund i njegovo doba”.
Žigmund Luksemburški bio je hrvatsko-ugarski kralj od 1387., rimsko-njemački car od 1411., a češki kralj od 1419. Sin češkoga kralja i rimsko-njemačkoga cara Karla IV. i Elizabete Pomeranske. Posljednji potomak dinastije Luksemburgovaca. Pravo na hrvatsko-ugarsko prijestolje stekao je ženidbom s Marijom (1385), kćeri Ludovika I. Anžuvinca, kojoj je pritekao u pomoć za trajanja tzv. protudvorskoga pokreta u Hrvatskoj i oslobodio ju iz zatočeništva u Novigradu (1396). Za povijest Križevaca značajan je po povelji iz 1405. godine kojom je dao dozvolu da se oko grada podigne utvrda.
O Žigmundovom dobu i njegovoj povezanosti s Križevcima izlagali su renomirani stručnjaci srednjovjekovne povijesti. O prostornim obilježjima gradova u 15. stoljeću govorio je dr. sc. Ratko Vučetić s Instituta za povijest umjetnosti. Dr. sc. Zdenko Balog prezentirao je razvoj Križevaca nakon Žigmundove povelje, a dr. sc. Danijel Vojak i Nenad Kovačev govorili su o problematici Roma u 15. stoljeću. Posljednje predavanje održala je dr. sc. Suzana Miljan o križevačkim jobagionima u 15. stoljeću.
Moderator kolokvija bio je dr. sc. Damir Karbić
U drugom dijelu dr. sc. Damir Karbić predstavio je knjigu “Isprave križevačkih zemaljskih župana (1274.–1439.)”, autorica Suzane Miljan i Éva Bátoriné Halász iz Mađarske. O samoj knjizi govorila je i Suzana Miljan, jedna od autorica.
Moderator predstavljanja bio je dr. sc. Ivan Peklić, a okupljene je pozdravio voditelj akademijinog Zavoda u Križevcima akademik Franjo Tomić.
Organizator kolokvija bio je Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko-križevačke županije u Križevcima.
prigorski.hr