Ogranak Matice hrvatske u Križevcima, Visoko gospodarsko učilište i Zavod za znanstveno-istraživački i umjetnički rad HAZU Koprivničko-križevačke županije u petak navečer održali su tribinu “Multidisciplinarnost: zašto su humanističke i društvene znanosti nužnost u suvremenim istraživanjima”, a o čemu je pričala ugledna znanstvenica akademkinja Milena Žic Fuchs.

Akademkinja Žic Fuchs u uvodnom dijelu istaknula je kako je u prvotnom programu Obzora 2020 (Okvirni program za znanstveno istraživanje i inovacije) bio izostavljen dio koji se odnosi na društveno-humanističke znanosti, a što je izazvalo snažne reakcije i to iz Royal Society iz Velike Britanije te akademske zajenice humanističkih i društvenih znanosti. Tada je dodana definicija da su društvene i humanističke znanosti usidrene u samom srcu Obzora 2020, s čime se akademkinja baš i ne slaže.
Kada govori o mreži znanje odnosno kulturni znanja, a koje bi trebale dati odgovore na društvene izazove, akademkinja Žic Fuchs ističe da nove tzv. kulture znanja koje bi trebale proizaći iz “interdisciplinarsnosti” nose u sebi mnoge prepreke i izazove te zahtijevaju promjene stavova, načina mišljenja i nadasve međusobno uvažavanje znanstvenika iz svih područja znanosti.
Pet je osnovnih europskih istraživačkih i inovacijskih “misija”: Prilagodba klimatskim promjenama, što uključuje i društvenu transformaciju; Karcinom; Zdravi oceani, mora, priobalne vode i vode u unutrašnjosti; Klimatski neutralni i pametni gradovi; Tlo, zdravlje i hrana. A da se tlo uvrsti u te misije, akademkinja Milena Žic Fuchs ističe da je zasluga akademika Ferde Bašića iz Križevaca, a koji je na to upozorio europsku delegaciju koja je boravila početkom godine u Hrvatskoj.
U vrlo opsežnom i praktičnim primjerima potkrijepljenim tezama akademkinja Žic Fuchs zaključno navodi da inter/multi/transdisciplinarnost nije samo ključna u istraživanjima koja pokušavaju riješiti probleme stvarnog svijeta, već i u osmišljavanju inovacija nužnih za gospodarski, ali i društveni napredak.
Tribinom je moderirala mr. sc. Renata Husinec, predsjednika križevačkog Ogranka Matice hrvatske, a prisutne je u ime Akademijina zavoda u Križevcima pozdravio dr. sc. Ivan Peklić.

Milena Žic Fuchs rođena je u Zagrebu. Školovala se u Londonu, New Yorku i Sydneyu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla diplomu profesora engleskog jezika i etnologije, magistrirala te obranila doktorsku disertaciju pod naslovom Semantička analiza glagola kretanja u engleskom i hrvatskom književnom jeziku. Od 1978. radi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, docent, izvanredni profesor, redoviti profesor, te redoviti profesor u trajnom zvanju.

Na Doktorskim studijima lingvistike i kognitivne znanosti na sveučilištu SUNY Buffallo, SAD u akademskoj godini 1995/1996 kao gost profesor na Fulbrightovoj stipendiji predavala European Structuralism vs. Cognitive Linguistics.

Objavila knjige Znanje o jeziku i znanje o svijetu, Rječnik kratica (zajedno sa Stjepanom Babićem) te Kognitivna lingvistika i jezične strukture: engleski present perfect, za koju joj je dodijeljena Državna nagrada za znanost za 2011. godinu. Objavila je radove iz semantike, kognitivne lingvistike, sociolingvistike, sintakse, analize diskursa, s posebnim osvrtom na utjecaj komunikacijskih tehnologija na hrvatski jezik.

Redovita je članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i članica je Predsjedništva Akademije. Godine 2013. izabrana je u redovito članstvo Academiae Europaeae. Bila je predsjedavajućom Stalnog odbora za humanističke znanosti Europske znanstvene zaklade (ESF), te je bila članicom mnogobrojnih znanstvenih savjetodavnih odbora i tijela te je u više navrata sudjelovala kao ekspert u tijelima Europske komisije.

Godine 2016. Milena Žic Fuchs imenovana je članicom High Level Group on Maximising Impact of EU Research and Innovation Programmes Europske komisije, kojom predsjedava President Emeritus Pascal Lamy. Godine 2018. imenovana je u JRC (Joint Research Centre) High-Level Peer Group Europske komisije, tijelo Europske komisije čija je zadaća pružanje neovisnih znanstvenih mišljenja s ciljem potpore europskoj znanstvenoj politici.

U lipnju 2019. godine izabrana je u Znanstveno vijeće ERC-a (European Research Council). Znanstveno vijeće ERC-a je neovisno upravljačko tijelo sastavljeno od 22 ugledna znanstvenika koji predstavljaju i zastupaju cijelu europsku znanstvenu zajednicu.