Film “Kućna njega” Slaveka Horaka o tome što se dogodi kad majka, koja cijeli život brine za druge, zbog bolesti zatreba nečiju pomoć, prikazuje se u četvrtak u konkurenciji Zagreb Film Festivala, a iako govori o teškoj temi, kako je rekao redatelj za Hinu, ona je obrađena s humorom, u tradiciji češkog filma.

“Priča je zapravo vrlo jednostavna, u središtu je majka kao idealan lik, naivan do točke autodestrukcije, koja je cijeli život radila kao njegovateljica i zanemarivala svoje potrebe, sve dok ne oboli, a tada se uloge moraju promijeniti”, napomenuo je Horak.

“Sama bolest nije tema već jedna od onih važnih životnih stvari koje se ljudima događaju i stavljaju ih na test, a cilj mi je bio ući u dubinu i kroz tu temu istraživati i nešto drugo, ne samo pitanje života i smrti”, dodao je.

Inspiraciju za film dobio je iz brojnih priča s kojima je njegova majka, njegovateljica svakodnevno dolazila kući. Radnju je smjestio u rodni grad Zlin i, sada već češkog kandidata za Oscara, snimio u domu i vrtu svojih roditelja.

Osobito ga je zaintrigirao, i iz vlastitih iskustava, pogled na požrtvovnost kao nešto što može biti naporno i iritantno. “Kao tinejdžer sam se znao naljutiti na majku zbog toga što se premalo brine za sebe, ali tako je to vjerojatno u slavenskim zemljama gdje se od žena očekivalo da ostaju doma i brinu o djeci. Ovim sam filmom želio pokazati da požrtvovnost ne mora biti nužno dobra stvar, jer takvim osobama nedostaje samopoštovanja”, rekao je.

Horak ističe kako je želio snimiti film drugačiji od aktualnih čeških ostvarenja koja, istaknuo je, žele biti toliko univerzalna da nemaju lice ili nešto po čemu bi se isticala.

“Vratio sam se korijenima, šezdesetima, češkom novom valu koji je isto govorio o univerzalnim temama, ali zadržao osobnost. Formanovi filmovi iz tog doba uvijek su mi bili bliži srcu od njegovih američkih ostvarenja”; napomenuo je.

“Humor je samo dio toga, no nisam svjesno napravio film u tipično češkom stilu, to je jednostavno moj pogled na svijet, nisam imao tragičnih iskustava i na život gledam s humorom i znatiželjom”, ustvrdio je.

Horaku je ovo prvi posjet Zagrebu, koji ga je oduševio ugodnom atmosferom i lijepim vremenom, no već je bio u Hrvatskoj, kao turist na jadranskoj obali. “Tek sam u dvadesetima mogao doći u Hrvatsku, jer dok sam bio dijete, to na žalost nije bilo moguće jer moji roditelji nisu bili dovoljno privilegirani da bi ovdje mogli ljetovati”, rekao je.

Drago mu je što postoji svojevrsna povezanost između Hrvatske i Češke u senzibilitetu i smislu za humor, ‘slavensku dušu’ jer, kaže, razumiju filmove jedni drugih bez previše objašnjavanja.

Horak je studirao na filmskoj školi u Zlinu i slavnoj praškoj akademiji FAMU, a probio se režirajući reklame. Kao drugi pomoćnik redatelja radio je na filmu “Kolja” Jan Sveraka, dobitniku Oscara, a dva kratka filma prikazana su mu u Cannesu. Nakon večerašnje projekcije u kinu Europa će s publikom razgovarati o svom dugometražnom prvijencu.

Anatomija ljudske psihe u danskom filmu “Rat”

Festivalska konkurencija danas prikazuje još jedan film čiji  su likovi na velikim životnim prekretnicama, danski film “Rat” Tobiasa Lindholma.

U svom drugom samostalnom igranom filmu, koji prikazuje posljedice nerazjašnjenog ratnog zločina, Lindholm je potvrdio svoj interes za anatomiju ljudske psihe pod pritiskom okoline. Uz profesionalce, u filmu glume i pravi vojnici.

Ovaj put u središte je stavio vođu vojne postrojbe u Afganistanu, pouzdanog i brižnog obiteljskog čovjeka koji je nakon jedne žestoke borbe prinuđen donijeti odluku koja će mu promijeniti život, a time posljedično i odnose s obitelji.

Lindholm je već afirmirani autor u režiji i scenarijima – napisao je scenarije za nekoliko epizoda dobitnika BAFTA-e, serije “Borgen”, a njegov drugi dugometražni film, “Otmica” osvojio je kritiku u Veneciji i Torontu. Časopis “Variety” proglasio ga je na festivalu u Palm Springsu jednim od deset redatelja koji najviše obećavaju.

(Hina)

fah