Nestaje još jedna od posljednjih starinskih kuća ‘po dubini parcele’, okrenuta pročeljem prema ulici. Tradicionalni oblik kuća koje pročeljem sa tri prozora gledaju na ulicu priskrbio je Križevcima naziv ‘Dreifensterstadt’ (njem. – grad tri prozora), ali ne samo Križevcima…
Izraz ‘Dreifensterstadt’ stariji Križevčani uglavnom vežu uz Gornji grad, posebno Ulicu Franje Markovića i kuće uz ulicu. Još polovinom prošlog stoljeća većina je kuća u Gornjem gradu bila tradicionalne orijentacije, sa po tri prozora i dvije prostorije u pročelju. Građani su s ponosom isticali da je ova izgradnja dokaz bogatstva i prosperiteta grada, budući su manji gradovi i sela imali kuće na dva prozora, odnosno sa samo jednom prostorijom prema ulici. Nizovi kuća na tri prozora vidljivi na starim razglednicama, posebno su karakterizirali Gornji grad, ali ih nalazimo i u predgrađima, današnjoj Zagorskoj (tu se i nalazi jedna od posljednjih sačuvanih, koja se upravo ruši), ali i oko Svetog Florijana.
Tip bogatije kuće na dubinskoj parceli, povoljnoj za obrt, ali i za semiurbanu poljoprivredu (voćarstvo, peradarstvo…), nije izoliran na Križevce: tipičan je za predgrađa većine srednjih gradova središnje Hrvatske. Čak i unutar jezgre karlovačke Zvijezde nalazi se još nekoliko ‘Dreifenster’ objekata iz 18. stoljeća. Štoviše, upravo transformacija u ‘Dreifensterstadt’ urbanistička je potvrda razvoja jednog grada, jednako kao što je u sljedećoj fazi razvoja – paralelno sa industrijskom revolucijom – nestanak ‘Dreifensterstadt’-a verifikacija konačne urbanizacije.
Tako u varaždinskim novinama ‘Hrvatska pošta’ od 13. srpnja 1898., u članku ‘Budućnost Varaždina’, čitamo: ‘Neće niti naš bieli grad Varaždin vazda ostati ˝Dreifensterstadt˝ kao što drugi manji gradovi n. pr. Križevac niti u predgradjima, već će se polagano i tuj dizati po novome gradjevnom propisu i veće i zgodnije sa pročeljem na ulicu gradjene i ljepše kuće.’ Činjenica je da se u tom trenutku Varaždin, ponajviše razvojem tekstilne industrije ubrzano razvija i urbanizira, mnogo brže od Križevaca, te je on dosita svoje ‘dreifnestersko’ obličje ubrzano odbacio.
Ubrzano, proces istovremeno teče i od centra ka predgrađima Koprivnice. Naprednijim urbanističkim rješenjem smatra se gradnja zgrade po širini parcele, pri čemu se kuće nastavljaju jedna na drugu, tvoreći kompaktan neprekinut niz. Takva se izgradnja razvija u Križevcima samo u centru grada, dok, na primjer zgrada na Strossmayerovom trgu 27 podsjeća da je cijeli grad ranije bio ‘Dreifensterstadt’. Starinska je izgradnja ostala očuvana sve do najnovijih dana u predgrađima, posebno Gornjem gradu, no posljednja su desetljeća ubrzano brisala ovaj urbanistički fosil.
Još je nekoliko ‘Dreifenster’ pročelja očuvano u Gornjem gradu i na Strossu. Jedna od posljednjih tradicionalnih fasada, ona u Zagorskoj, u ruševnom je stanju, te je samo pitanje dana kada će nestati. Možda će nas poneka stara razglednica ili koja fotografija od pred svega nekoliko godina podsjetiti na razdoblje kad su fasade po dubini parcele sa tri prozora davale Križevcima, kao i ostalim semiurbanim cjelinama, prepoznatljiv ugođaj.
Fotografije prikazuju stanje posljednjih godina i danas, stare razglednice su iz privatnih zbirki.
Zdenko Balog/prigorski.hr