Knjiga arheologa Marina Zaninovića „Ilirski ratovi“ predstavljena je u subotu na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu, a o knjizi su govorili arheologica Marina Miličević-Bradač i sam autor za kojega je istaknuto da je pravi stručnjak za tu temu.
U Hrvatskoj nema stručnjaka koji je pozvaniji napisati sintezu povijesti i arheologije antičkih ratova na području od Jadrana do Drave i Dunava, rekla je Miličević-Bradač za Zaninovića koji je napisao niz studija i rasprava koje su prethodile toj knjizi.
Zaninović je, rekla je, obradio i tumačio mnoge arheološke probleme naše antičke povijesti, a posebno vojne povijesti i arheologije, rimskih logora i legija kao i njihovu ulogu u tim davnim stoljećima te je tražio odgovore utemeljene na izvorima o topografiji i kronologiji.
Nova knjiga proteže se na 495 stranica s više od 70 fotografija arheoloških lokaliteta i nalaza te s mnoštvom zemljovida koji prikladno upotpunjuju tekst, izvijestila je Miličević-Bradač. Dodala je da djelo obrađuje razdoblje od početka 1. tisućljeća prije Krista do rimskoga pokoravanja Ilirske zajednice u 1. stoljeću poslije Krista.
Naglasila je da je Zaninović, temeljit u radu, osobno obišao najveći dio teritorija koji obrađuje u knjizi te dodala kako je svoju stručnosti znanje začinio pitkim stilom pisanja pa je njegovo djelo podjednako zanimljivo i korisno studentima i stručnjacima te laicima ljubiteljima stare povijesti.
Profesor Zaninović je posebno istaknuo kako su Iliri stari narod koji je nestao u mraku povijesti, ali da se njihovi geni nalaze u korijenima hrvatskoga naroda.
Navodeći pojedina ilirska plemena ocijenio je kako su na svom prostoru čuvali vlastitu domovinu i pratili međunarodne silnice koje su utjecale na njihov položaj. U trenutku kad su osjetili da se mogu osloboditi tuđinske vlasti, uvijek su ustajali i borili se za slobodu. To se posebno može vidjeti na primjeru plemena Dalmata čije je sjedište bilo na području današnjega Duvanjskoga polja, odnosno područja općine Tomislav grad, rekao je.
Ta slobodarska ideja duvanjskih Dalmata proteže se kroz cijelu povijest sve do u naše doba, napomenuo je Zaninović dodavši kako su ljudi s duvanjskoga područja “nakon pomora poslije Drugoga svjetskog rata otišli u inozemstvo, a potom gospodarski podigli svoj kraj i napokon otišli u borbu za slobodu hrvatskog naroda”.
Zaninović je potvrdio da je osobno, pješice obišao najveći dio antičke Dalmacije pišući o svim njezinim dijelovima, problemima topografije i njezine povijesti.
“Ova knjiga je moje osobno viđenje stare hrvatske povijesti”, rekao je te dodao da knjiga tek poticaj novim naraštajima da istražuju hrvatsku prošlost.
Knjiga “Ilirski ratovi” podijeljena je na 16 poglavlja u kojima autor piše o Liburnima kao početnoj ilirskoj skupini, Grcima na Jadranu, korintskoj kolonizaciji i Jadranu, kindskoj naseobini na Korčuli, našoj obali i Jadranu u imperijalnom pothvatu Dionizija Sirakuškog, ilirskoj državi i sukobima s Rimom, Ardijejcima, Demetriju Farskom i Drugom ilirskom ratu, Skerdilaidi i Prvom makedonskom ratu, Gentiju, Delmatima i Rimljanima, osvajanju Histrije, Cezaru u Iliriku, finisu Illyriae Oktavijana Augusta, Tiberijevu ratovanju u Panoniji i Batonovu ustanku.
Marin Zaninović rođen je 1930. u Velom Grablju na otoku Hvaru. Bio je redovni profesor antičke i ranokršćanske arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu do 2000. godine. Autor je mnoštva znanstvenih radova, među kojima su i knjige “Od Helena do Hrvata” te “Dalmati”.
(Hina)
fah