Nezavisni kandidat Zelene liste za EU parlament, Nino Hat, među aktivnijim je mladim, domaćim ljudima koji javno iskazuju želju za promjenama na bolje. Rođen u Koprivnici, upravni pravnik po struci, s više od deset godina rada u realnom sektoru, član građanske inicijative “Koprivnica kakvu zaslužujemo”, član hrvatskog planinarskog društva Sv. Patrik Samobor, član Zadruge za etično financiranje.
Kako nam je i sam priznao – nije političar, niti živi od politike, no zbog općeg stanja u državi i društvu, kao i percepcije nas u Europi, te konstantnog demografskog, gospodarskog, kulturnog, obrazovnog, moralnog propadanja i nepostojanja nužnih reformi u gotovo svim resorima, ne može biti pasivan i ravnodušan.
S njim smo popričali o temama vezanima uz EU izbore.
Koji su po vama priroteti u Europskom parlamentu?
Politika očuvanja prirodnih resursa i održivi razvoj, te općenito bolje korištenje benefita članstva u uniji kroz konkretnije povlačenje sredstava iz fondova i poticanje na provođenje prijeko potrebnih reformi u Hrvatskoj. Ovo poticanje bih naglasio i dodatno pojasnio, jer nije dovoljno samo poticati, već i učiniti sve svim dostupnim sredstvima da se stvarne reforme u npr. području pravosuđa, javne uprave, obrazovanja dogode.
Konkretni projekt – zalagat ću se da u strateški projekt države uđe geotermalni izvor Lunjkovec Kutnjak, koji se nalazi na 15-ak km od Koprivnice. Ekspolatacija takvog izvora donijela bi višestruke pogodnosti u smislu dobivanja električne i toplinske energije, mogućnost lječilišnog turizma, plastenika, sušionice, ribogojilišta.. što bi zaposlilo minimalno nekoliko stotina ljudi. Suludo je ulagati u megalomansko smetlište Piškornicu, a istovremeno zanemarivati jedno takvo prirodno bogatstvo, dok bi vezani projekti bili sufinancirani iz fondova EU
Kako bi podigli učinkovitost povlačenja sredstava iz fondova?
Prije svega sredstva postoje i ona su realna kroz kohezijsku politiku unije, samo povlačenje ovisi o ljudima, odnosno tehničkim službama ministarstava koja su zadužena za taj proces kao i educiranje javnosti, a budući kako smatram da se u takve službe pretežito zapošljavaju podobni, a ne isključivo sposobni, tu vam je i sami dogovor na postavljeno pitanje.
Uz to nedostatak jasne politike s dugoročnim i kratkoročnim ciljevima, pridonosi neusklađenosti rada službi koje su nerijetko u disproporciji s realnim potrebama onih koji apliciraju na fondove.
Što mislite o uvođenju euro valute?
Ne na brzinu i bez javne rasprave svih relevantnih čimbenika, kako to kod nas obično biva kod odluka koje imaju dugoročne posljedice za cijelo društvo, odnosno sukladno hiru aktualnih vlastodržaca. Postoji zasigurno valjani razlog zašto u 9 članica unijevaluta nije uvedena, a mnoge su članice prije nas ušle u takvu zajednicu. Isto tako smatram da u Hrvatskoj ne postoji zdrava konstruktivna rasprava za i protiv uvođenja, što je prvi preduvjet za konkretnu odluku.
Kako vidite mogućnost proširenja EU i ulogu jugoistočnih država?
Svakako sam za daljnje povezivanje država Europe, no pod jasno određenim kriterijima i razlozima. Što se tiče Srbije, nakon što se pronađu svi nestali iz Domovinskog rata, nakon što se utvrdi i isplati ratna odšteta i nakon iskrene službene isprike i priznavanja krivnje, može se razmisliti o eventualnoj podršci.
Na koji način potaknuti ravnomjeran razvoj svih članica?
Boljom kontrolom trošenja sredstava iz fondova, inzistiranjem na reformama, antikorupcijskim mjerama, poticanjem proizvodnje unutar tih članica.
Najveći izazovi EU?
Osim aktualnih migracija, rekao bi demografsko propadanje, sve veća nejednakost između bogatih i siromašnih, kao i između država članica,korupcija, nedostatak jasne zajedničke politike u globalnim okvirima
Neradna nedjelja?
Da za neradnu nedjelju, osim nužnih službi poput policije, hitne službe, vatrogasaca, i političara dotle dok ne isprave sve što su devastirali unazad nekoliko desetljeća.
Jeste li za otvaranje tržišta?
Svakako da, i smatram da svatko tko želi pošteno zaraditi za dostojanstven život ima na to pravo u bilo kojem kutku planete i bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost.
No, uvažavajući kulturu i naslijeđe domicilnog stanovništva, dakle države u koju se dolazi, a takav dolazak mora biti praćen uz najkvalitetniju moguću kontrolu prelaska.
Za mene osobno dileme nema tko je kriv za masovni odlazak prvenstveno mladih dobnih skupina, demografsko propadanje, propast industrije i proizvodnje, prebirokratiziranost i nepostojanje dugoročne politike održivog razvoja i strategije razvitka države i društva.
Za kraj nam je poručio:
– U gotovo 30 godina od samostalnosti plavocrveni su učinili od Hrvatske europsko selo bez proizvodnje, umjesto europski biser koji bi bio svijetli primjer prosperitetne i moderne države.
Neću završiti s onom pipl mast trast as, već “people shouldn”t trust same ones”, te stoga pozivam drage sugrađane da izađu na izbore i prepuste priliku mladima i neovisnima!
Nikica Barać/prigorski.hr