Izložba “Kontrola iluzije” Zoltana Novaka, postavljena od srijede u Umjetničkom paviljonu, donosi novi ciklus tog istaknutog hrvatskog suvremenog umjetnika, kojim je ostao vjeran tjeskobnom i mračnom prikazu današnjice, navodeći gledatelje da se zapitaju u kakvom društvu i kako žive.

“Svjedoci smo nevjerojatno velike proizvodnje iluzije i informacija koje nam se nasilno ubacuju u domove putem ekrana. To rezultira sindromom gledanja, a ne proživljavanja i manjkom empatije”, rekao je Novak, provevši novinare izložbom uoči njezina večerašnjeg otvorenja.

Novak ističe kako uvijek ima jak emocionalni razlog za stvaranje, slika ono što vidi i osjeća, a za novi ciklus ga je potaknula spoznaja kolika je moć iluzije, osobito kada je ona koncentirana na jedan izvor i zaradu. “Bitno je progovoriti o kakofoniji zvukova u kojima ne čujemo ništa i problemu odnosa pojedinca i društva”, naglasio je.

Objasnio je kako slika scene nasilja upravo zato što se ljudi brzo navikavaju na sve ono što vide na ekranu. “Dokazano je da čovjek fizički reagira kada prvi put gleda horor film, no kasnije se navikne na takve scene, a isto je i s drugim stvarima”, rekao je.

Autori su izložbe Novakovih slika velikih formata, nastalih za prostor Umjetničkog paviljona u više tematskih nizova, direktor Fundacije Maeght, Olivier Kaeppelin i ravnateljica Paviljona, Jasminka Poklečki Stošić. Izložba se realizira u okviru ciklusa ambijentalnih izložbi koje niz godina u tom atraktivnom izložbenom prostoru predstavljaju domaće suvremene umjetnike.

Kaeppelin se prvi put susreo s Novakovim radovima tijekom svog boravka u Zagrebu, dok je radio na izložbi Joana Miroa, a primijetio ga je po “izuzetno snažnim i moćnim radovima”.

“Zoltan Novak na vrlo slikovit način interpretira krizu i stanje u kojemu se društvo nalazi, kao i problema otuđenosti pojedinaca od društva, a fasciniralo me što to ne radi kroz diksurs ili neki drugi uobičajeni način izražavanja, nego pomoću slikarstva koje unatoč prevladavajućoj konceptualnoj umjetnosti pronalazi svoj put na suvremenoj umjetničkoj sceni”, istaknuo je.

“Našu današnjicu prikazuje na izvrstan način, slično kao i umjetnici s drugih područja koji se bave problemom samoće pojedinca u društvu, Jean-Luc Godard, Ridley Scott, Jim Jarmusch, Samuel Beckett ili William Burroughs”, ustvrdio je.

Kaeppelin smatra da Novak gledatelja pokušava uroniti u scenu koja može biti puna straha ili simbola, no u njemu istovremeno izaziva pozitivnu energiju i snagu da pokuša odgovoriti na pitanja koja postavlja njegovo slikarstvo. “Svjedoci smo tog preispitivanja i to je ono prekrasno na izložbi, njegovo nas slikarstvo osvještava”, napomenuo je.

Poklečki Stošić rekla je kako Novakova izložba nastavlja ciklus ambijentalnih izložbi Umjetničkog paviljona, no novost je da je na njoj radio inozemni teoretičar umjetnosti. “Želja nam je da suvremenu hrvatsku umjetnost počnemo sagledavati u europskom kontekstu, ali ne samo u smislu njihove međunarodne prezentacije, već da dovedemo teoretičara umjetnosti iz inozemstva koji će dati novo čitanje domaćih suvremenih autora”, objasnila je.

Po njezinim riječima, izložene slike u svojoj su psihi nasljednice njegova dosadašnjeg opusa, tamne, mračne, depresivne, tjeskobne, a jedina je razlika što ne tematizira više samo pojedinca već društvo u cjelini, osobito medije koji proizvode iluzije svih vrsta.

Zoltan Novak (Zagreb, 1963.) diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, kod Zlatka Kauzlarića Atača. Aktivno izlaže od 1986. i dosad je imao niz samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoj je umjetnički rad višestruko nagrađivan, a djela mu se nalaze u brojnim kolekcijama i muzejima. Izvanredni je profesor  slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

“Kontrola iluzije” njegova je prva izložba u Umjetničkom paviljonu, a bit će otvorena do 8. studenog.

(Hina)

fah