U proteklih nekoliko dana u Gradsku knjižnicu Franjo Marković Križevci pristigli su brojni novi naslovi. Pogledajte o kojim je knjigama riječ.

ŠEGRTOV ČAROBNJAK: LIBERALNA TRADICIJA I FAŠIZAM / Ishay Landa;  Zagreb: Disput, 2018. 

Iz predgovora autora:

˝U Šegrtovu čarobnjaku iznosim tvrdnju da liberalni poredak ni izdaleka nije bio antiteza fašizmu, njegov apsolutni Drugi, nego je znatno pridonio fašizmu i prožimao mnoga njegova dalekosežna očitovanja. Većina razornih i ekstremnih aspekata fašizma, aspekata koji se obično doživljavaju kao napadi na liberalizam – odbacivanje demokracije; diktatura; okomljivanje na racionalizam i znanstvenu objektivnost; propaganda; šovinistički nacionalizam; imperijalistički i rasni rat – povijesno je nezamisliva izvan liberalnog okvira. Fašizam je bio organski proizvod razvoja uvelike (što znači: ne potpuno) začetih unutar liberalnog društva i ideologije. Bio je to ekstreman pokušaj rješavanja krize liberalizma, proboja iz njegove aporije i spašavanja buržoazije od nje same.

Svjestan sam činjenice da će tvrdnja o liberalno-fašističkoj srodnosti ideološke, društvene i povijesne prirode osupnuti neke čitatelje. Shvaćam da će je mnogi liberali smatrati odbojnom, ako ne i naprosto uvredljivom. Takvo je zgražanje očekivano, ali u mnogim ga slučajevima lišava opravdanosti argumentacija, koja ne zagovara obuhvatnu kritiku liberalizma….˝

***

Ishay Landa predaje povijest na Otvorenom sveučilištu Izraela u Raanani. Njegovi istraživački interesi uključuju ničeanizam, marksizam, političku teoriju i popularnu kulturu.

https://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-22361-segrtov-carobnjak/prikazi-1-o-knjizi

http://www.h-alter.org/vijesti/ishay-landa-liberalizam-fasizam-i-zagonetka-masovnog-drustva

VRIJEME IRVASA / Mitko Madžunkov; Zagreb: Disput: Hrvatsko filološko društvo, 2018.

Radnja se odvija u Beogradu 1986. godine, s černobilskom katastrofom kao pozadinskim motivom. Dva para – Ivana i Lenu, te Kirila i Anu upoznajemo kroz njhove metafizičke razgovore. Lena je zaljubljena u Kirila, s kojim je nekad bila u vezi, sve dok se nije pojavila Ana. Kiril je pisac, radi u knjižnici s Dondoneom, Makedoncem koji jednog dana nestaje u potrazi za Don Quijoteom, skitnicom koji često navraća u knjižnicu, gdje pere noge u umivaoniku i plaši dežurne knjižničarke. Potraga za Don Quijoteom metaforički predstavlja suvremenost lišenu donhitovskih vrijednosti. …

Prema uglednom makedonskom piscu, sveučilišnom profesoru Venku Andonovskom, “Vrijeme irvasa je prekretnica u makedonskoj prozi. To je djelo s kojim se uspostavljaju europski standardi u makedonskoj prozi.”

***

Mitko Madžunkov je rođen u Strumici 1943. godine. Završio je Filološki fakultet u Beogradu.
Piše romane, kratke priče, drame i eseje. Autor je brojnih izvedenih dramskih tekstova, objavljivanih i u zasebnim knjigama.

U Beogradu i Skoplju objavio niz knjiga kratkih priča: Neobičan susret; Ubij brbljiva psa; Miris zemlje; Ivica svijeta, Aleksandrov dom, Ka drugoj zemlji i dr.

  1. je izabran za redovnog člana Makedonske akademije nauka i umetnosti.

PRIČE IZ LEGLA BUHA / Gendrutis Morkunas; ilustrirala Lina Žutauté ; – Zagreb: Ibis grafika, 2018. 

Priče iz legla buha zbirka je kratkih pripovijesti u kojoj djevojčica i dječak putuju zajedno iz jedne priče u drugu. Priče govore o ozbiljnom predsjedniku koji u otmjenoj aktovci nosi krckalicu za orahe, o jezicima kojima se mogu razbiti glave, o glačalima koja su se razboljela od kuge i o tome zašto u svijetu ni na jednoj novčanici nema nasmiješenog lica…

Kao što se vidi već i iz naslova, priče iz ovog dječjeg romana pomalo su pomaknute i pomiču granice tema za dječje priče.

http://www.knjiznica-krizevci.hr/katalog/knjiga.php?id_broj=64318

OKSA POLLOCK: VLADAVINA IZDAJNIKA: KNJIGA PETA / Anne Plichota, Cendrine Wolf; prevela s francuskoga Diana Baljak. – Zagreb: Lumen, 2016.

Mlada Presvijetla vraća se majci i Gusu ranjena srca: Tugdual je pobjegao i pridružio se Orthonu nakon što je saznao da mu je on pravi otac. Željan osvete, Orthon upregne svu svoju pamet i moći kako bi osvojio svijet već oslabljen nedavnim katastrofama. Spašavaj-Se-Tko-Može odluče napasti Izdajnike, no ta će okrutna bitka razotkriti mnogo više magije svijetu koji za to nije spreman. Granica između dobra i zla nikada do sada nije bila tako nejasna, no Oksa i njezini prijatelji morat će donijeti sudbonosne odluke.

https://shop.skolskaknjiga.hr/oksa-pollock-vladavina-izdajnika-5-knjiga.html

TIN: BIOGRAFIJA: TRIDESET GODINA PUTOVANJA / Jasen Boko. – 2. izd. – Zagreb: Profil knjiga, 2017.

Tko je zapravo bio Tin Ujević, jedan od najvećih hrvatskih pjesnika, plodan pisac i prevoditelj, tajanstven i kontroverzan čovjek, jednom riječju: vasionac?

Prve su asocijacije rodni Vrgorac, boemština, kavane, stalne selidbe, poezija kao strast i potraga za smislom… No, Tin je bio mnogo više od toga; bogatstvo njegova uma nadahnulo je Jasena Boku, teatrologa, putopisca i biografa, da njegov život istraži i napiše ovu izvanrednu biografiju koja otkriva malo poznata Tinova lica.

O tome je li Tin Ujević najveći hrvatski pjesnik ili tek jedan od najvećih, može se raspravljati, no teško je naći hrvatskog književnika čiji je život bogatiji, raznolikiji i kontroverzniji od Tinova.

Ujević je živio dvostruki život: genijalan i slavljen pjesnik odbijao je uklopiti se u građansko društvo i živjeti po njegovim normama. Od vlastite nesreće i neprilagođenosti bježao je u sebe, osluškujući šumove u kutiji za razmišljanje, ali i po svijetu: Vrgorac, Makarska, Split, Zagreb, Beograd, Pariz, pa opet Zagreb, Beograd, Krivodol, Split i Brač, potom Sarajevo, eda bi naposljetku preko Splita završio u Zagrebu … sve do tog 12. studenog 1955.

Trideset godina putovanja, pjevao je u istoimenoj pjesmi, podnaslovu ove knjige. Tinova biografija je knjiga što se velikom pjesniku odužuje pričom o njegovu životu, prvom koja ga ne ocjenjuje isključivo kao pjesnika nego i kao kontroverznoga genija, boema i – čovjeka.

***

Jasen Boko rođen je 1961. u Splitu. Diplomirao je dramaturgiju i svjetsku književnost u Beogradu; četiri godine radio je kao dramaturg u HNK u Splitu, a posljednjih jedanaest godina bio je novinar Slobodne Dalmacije. Objavio je knjige Kazališni sat i druga drama te Nova hrvatska drama, izbor iz hrvatske drame devedesetih. Uskoro mu izlazi i knjiga putopisa Peta strana svijeta.

Predavač je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, prevodi za kazalište i surađuje kao dramaturg na kazališnim projektima u Hrvatskoj i Sloveniji; koselektor je sarajevskog festivala MESS, te umjetnički suradnik festivala Ex Ponto u Ljubljani.

https://www.mvinfo.hr/knjiga/625/tin-trideset-godina-putovanja

KNJIGA O JUGU / Jurica Pavičić. – Zagreb: Profil Knjiga, 2018.

Knjiga o jugu Jurice Pavičića, našeg ponajboljeg kroničara i kritičara mediteranskog juga, nije priča o mitskoj utopiji gdje se živi vječno, neopterećeno ljeto. U nizu sjajnih eseja kojima tematizira hrvatski, srednjoeuropski i sveeuropski jug, odnosno Dalmaciju, Jadran i Mediteran, Pavičić se bavi jadranskim i mediteranskim prostorom kao prostorom nedovršene modernizacije, prostorom ubrzane gentrifikacije i industrijski opustošenim prostorom, isključenim iz progresa i osuđenim na stalne početke iznova.

Izbacujući iz narativa stereotipne turističke slike, u ovim se tekstovima autor bavi jadranskom antropologijom od kulturne povijesti bure preko trajekata pa do vikendica. Njegove su teme zdanja koja govore o novijoj povijesti kao što je tučepski Hotel Jadran i projekt Skopje 2014, zatim zajednička industrijska povijest na primjerima Jugoplastike i Dalmatinke, ali i neke od prosvjetiteljskih figura dalmatinskog 20. stoljeća, kao što su Dika Marjanović Radica i Tomislav Ivić.

Možda i najintimnija knjiga koju je Pavičić dosad objavio, Knjiga o jugu donosi nekoliko autobiografskih eseja u kojima autor propituje kako su ideologije i kolektivna povijest 20. stoljeća oblikovale sudbine njega i njegovih predaka.

***

Jurica Pavičić, rođen je 1965. u Splitu. Diplomirao je povijest i svjetsku književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1989. radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina. Dobitnik je najznačajnijih hrvatskih priznanja za novinarstvo i filmsku kritiku. Novinarski rad Jurice Pavičića neodvojiv je od književnoga jer i u potonjem Pavičić istražuje stalne motive svojih novinarskih tekstova: sudbinu pojedinca i društva u tranziciji te funkcioniranje obitelji u mediteranskom društvu.

Kao književnik debitirao je 1997. socijalnim trilerom Ovce od gipsa, po kojem je snimljen film Vinka Brešana Svjedoci. Uslijedili su romani: Nedjeljni prijatelj, Minuta 88, Kuća njene majke, Crvenkapica, Žena s drugog kata te zbirke priča Patrola na cesti i Brod u dvorištu. Kratke priče i romani prevođeni su mu na engleski, njemački, talijanski i bugarski.

https://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-22494-vrijeme-irvasa/prikazi-1-o-knjizi

http://disput.hr/book_author/mitko-madzunkov/

 

PINOCCHIOVE PUSTOLOVINE: PRIČA O JEDNOM LUTKU / Carlo Collodi; ilustracije Carlo Chiostri (1901.) – Zagreb: V.B.Z., 2018.

Pinocchiove pustolovine jedna je od najpoznatijih, najčitanijih i najprevođenijih knjiga svjetske književnosti. Ovaj dječji klasik nastao je u Italiji krajem 19. stoljeća, ali ni dan-danas ne gubi svoju umjetničku i edukativnu vrijednost te je omiljeno štivo za djecu svih uzrasta kojem se i odrasli rado vraćaju.

Priča je to o drvenom lutku koji najviše od svega želi postati dječak. Ali kako je tvrdoglav i zaigran, a uz to i naivan, odmetne se od svog dobrog oca Geppetta i upusti u niz pustolovina. Na svom putovanju upoznat će mnoge živopisne likove i doživjeti kojekakve zgode i nezgode, a sve kako bi na kraju naučio cijeniti prave vrijednosti i prave prijatelje.
Napisana jednostavnim stilom, priča sadrži mnogo čarobnih i maštovitih prizora koji se urezuju u dječje pamćenje.

Mali šarmantni lutak Pinocchio predstavljen je s originalnim ilustracijama Carla Chiostrija.

https://shop.skolskaknjiga.hr/pinocchieve-pustolovine.html

VEZANJE TENISICA S JEDNOM NEPOZNANICOM / Julijana Matanović; [ilustracije Niko Barun]. – Zagreb: Mozaik knjiga, 2017.

Radnja romana za djecu Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom se zbiva u sedam dana. Već u uvodu dječak Leon nas upozorava da mu od svih predmeta nešto lošije ide hrvatski jezik i književnost što posebno brine njegovu mamu. Ona je radijska spikerica i osobno ju pogađaju četvorke u rubrici za pismeno i usmeno izražavanje njezinog sina jedinca. Na nagovor svoje majke, Leon odlazi u ljetnu školu kreativnog pisanja i govorništva na otok Prvić. Iako je u početku na sve načine pokušavao izbjeći tu nevolju u koju je upao, ipak se nađe na otoku i tamo mu se neplanirano događaju nepredviđene avanture.

Roman Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom Julijane Matanović neka je vrsta literarnog brata romana Rečeno – učinjeno, koji se bavi problematikom preopterećenosti djece osnovnoškolskog uzrasta u školskim i izvanškolskim aktivnostima te izazovima koji taj problem stavlja kako pred učenike, tako i pred roditelje i učitelje. U romanu prati život dječaka koji se mora boriti sa zahtjevima škole, roditelja i okoline. Kroz priču upoznajemo i Leonove roditelje i baku koji priču pripovijedaju iz svoje perspektive.

Iako roman obrađuje teške teme današnjice, pisan je duhovitim stilom, prilagođenim za mlade. Osim što je roman za mlade, u njemu su i poruke namijenjene upravo roditeljima i svima onima koji kroje mišljenja i stavove mladih ljudi te tako određuju njihovu budućnost.

***

Julijana Matanović, suvremena je hrvatska književnica i književna znanstvenica. Uz brojne stručne knjige objavila je zbirke priča Zašto sam vam lagala (Nagrada Josip i Ivan Kozarac), Kao da smo otac i kći, Laura nije samo anegdota, Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka (Nagrada Kiklop), Božićna potraga, Samo majka i kći te dva romana: Bilješka o piscu i Tko se boji lika još.

S Ankom Dorić napisala je knjigu za mlade One misle da smo male nagrađenu nagradama Anto Gardaš, Mali princ i Kiklop. Za mlade je napisala još dvije knjige Rečeno – učinjeno i Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom. U zbirci Cic i svila u izboru autorice objavljene su njezine najbolje priče.

https://www.mvinfo.hr/knjiga/11697/vezanje-tenisica-s-jednom-nepoznanicom

ČOVJEK I PLANINA: KRATKI UVOD U SJEVERNI VELEBIT / napisao Edo Popović; snimio Ante Vukušić. – Zagreb: Libricon, 2018.

“Čovjek i planina” treća je knjiga Ede Popovića koja se bavi Velebitom, a usput i prirodom, ekologijom, usporavanjem i povratkom jednostavnom životu. Ideju za knjigu dobio je, kako sam kaže, još prije desetak godina, ali okidač za njeno pisanje bilo je umirovljenje Ante Vukušića, legendarnog motritelja meteorološke postaje i dobrog duha Zavižana.

Kao okvir za iznošenje svojih iskustava i promišljanja o sjevernom Velebitu Popović koristi sedamnaest pojmova koji su usko vezani za taj dio naše mitske planine. Odabir pojmova, kao i sam tekst, osoban je pogled autora na sjeverni Velebit. Knjiga nije, niti ima pretenzija biti vodič ili izvor informacija o sjevernom Velebitu; naprotiv, ona čitatelja poziva da ga upozna i doživi na vlastiti način.

Pripremajući knjigu, autor je dva puta nadugačko razgovarao s Antom Vukušićem, a koristio se i sjećanjima na njihove brojne prethodne susrete. Antina pripovijedanja o djetinjstvu, obitelji i iskustvu cjelogodišnjeg života u planini, prenesena u ovoj knjizi, razgalit će dušu svakom ljubitelju Velebita. Osim toga Popović je posezao i za raznolikom literaturom i izvorima, posebno tekstovima Miroslava Hirtza i Josipa Poljaka, čime je želio sačuvati od zaborava ovu dvojicu velebitskih velikana i njihove suvremenike.

Uz tekst, u knjizi se našlo i šezdesetak fotografija koje je snimio Ante Vukušić. Vukušić je imao povlasticu, iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godišnjeg doba u godišnje doba, više od četrdeset godina svjedočiti zbivanjima u vršnim dijelovima sjevernog Velebita. Dio onoga što je gledao zabilježio je fotografskim aparatom. Izabravši ove, učinili smo nepravdu stotinama drugih njegovih fotografija, jednako lijepih i uzbudljivih, na kojima su zabilježeni prizori i trenuci kakvima prosječan čovjek vrlo rijetko može svjedočiti.

No, i ovaj mali izbor dočarati će čitatelju magičnu privlačnost sjevernog Velebita viđenu očima osobe koja je sinonim za Zavižan i sjeverni Velebit.

***

Edo Popović rođen je 1957. u Livnu, u Bosni i Hercegovini. Od 1968. živi u Zagrebu. Studirao je komparativnu književnost i jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Prvu knjigu priča “Ponoćni boogie” objavio je 1987; u toj prozi urbanog pejzaža (K. Bagić) glavni lik je autsajder koji se probija labirintima grada. Nakon duže stanke objavio je zbirku priča San žutih zmija (2000), koja se zasniva na iskustvu ratnoga reportera. U autobiografskoj prozi Kameni pas (2001) izmjenjuju se dnevničke, putopisne i memoarske dionice. Novele “Koncert za tequilu i apaurin” (2002), “Plesačica iz Blue Bara” (2004) i kratki roman “Dečko, dama, kreten, drot” (2005) objavio je i kao trilogiju “Igrači” (2006).

U romanu “Izlaz Zagreb jug” (2003) također se bavi kvartovskom mitologijom zagrebačkih Utrina i tamošnje tržnice, kao stjecišta sudbina stanovnika toga naselja. God. 2007. objavio je roman “Oči”, narativno najkompleksniji u opusu, u kojem svoju kvartovsku mitologiju uklapa u složeniju strukturu i zaokružuje priču u formu svojevrsnoga Bildungsromana, u kojem je glavnome junaku posudio i neka vlastita životna iskustva. God. 2009. objavio je Priručnik za hodače, knjigu o hodanju, pisanju i prirodi.

Godine 2011. objavljuje roman “Lomljenje vjetra”, a obilježavajući 25 godina od objave Ponoćnog boogieja izlazi novo, dopunjeno izdanje te kultne zbirke 80-ih godina prošlog stoljeća “Ponoćni boogie i druge priče” (2012).

Knjigom “U Velebitu” (2013) ispisuje transžanrovski hommage istraživačima Velebita, mješavinu putopisa, dnevnika i eseja, u kojoj su sakupljena iskustva i viđenje planine, kako Popovića samog tako i autora na koje se Popović poziva i koje citira.

Roman “Mjesečev meridijan” objavljuje 2015., i u njemu preispituje vrijednosti koje su suvremena ekonomija i tehnologija dovele u pitanje, a to su dijelom zaboravljene vrline poput solidarnosti, prijateljstva, odgovornog roditeljstva, prirodnosti.

“Čovjek i planina” (2018) treća je knjiga Ede Popovića koja se bavi Velebitom, a usput i prirodom, ekologijom, usporavanjem i povratkom jednostavnom životu.

https://www.mvinfo.hr/knjiga/12603/covjek-i-planina-kratki-uvod-u-sjeverni-velebit

SVE OVO PRIPADA MENI / Petra Hulova; – Zagreb: Hena com, 2018.

Češka i Mongolija udaljene su više od sedam tisuća kilometara, no to golemo prostranstvo na dah je skratila Petra Hůlová. Ova je mlada i brojnim nagradama istaknuta češka autorica u romanu Sve ovo pripada meni radnju izmjestila u rijetko naseljeni azijski prostor: dijelom u mongolsku stepu, a dijelom u Ulan Bator.

Kraj je 20. stoljeća, pusta se stepa prostire dokle pogled seže, a u jurti, usred ničega, živi obitelj nomada. Djetinjstvo mlade Dzaje obilježeno je čuvanjem koza i brigom za mlađu sestru Ojunu koje ona prekida odlaskom u glavni grad kod tetke, ne bi li pronašla posao i okušala sreću izvan jalove stepske pustoši. No grad joj ne donosi ništa dobro, a uskoro u isti vrtlog nesreće, nasilja i beznađa upada i njezina sestra Nara. I taj se začarani krug obiteljskih intriga i posrnuća nastavlja dalje…

Ovaj izuzetan roman i jedan od temeljnih unutar novog češkog vala u kojem su fokusi pisaca usmjereni na izmještene kulturne i geografske sredine nastao je kao posljedica autoričina studija kulturologije i mongolskog jezika.

Petra Hůlová otvorila nam je vrata nepoznatog svijeta i stvorila djelo iznimne snage, koje i pored naglašeno sumornog tona i opipljivo turobne atmosfere hrabro, gotovo drsko progovara o položaju žena, socijalnim razlikama te ksenofobiji i šovinizmu kao duboko utisnutim društvenim pečatima.

***

Petra Hůlová (1979., Prag) jedna je od najvažnijih suvremenih čeških spisateljica. Završila je kulturologiju na Sveučilištu u Pragu. Godinu dana živjela je u Mongoliji u sklopu studentske razmjene, nakon što je nekoliko godina učila mongolski jezik i proučavala njihovu kulturu. Debitantskim romanom “Sve ovo pripada meni” (2002.) vinula se na svjetsku književnu scenu i postigla nezapamćen uspjeh. Roman je osvojio nagradu “Magnesia Litera” u kategoriji Otkriće godine, a dnevni list Lidove noviny proglasile su ga knjigom godine.

Od samog početka autoričin opus predvodio je novi trend češke književnosti koji se više ne fokusira na češku stvarnost, već zahvaća šire geografske i kulturne prostore. U skladu s tim, radnje njezinih romana smještene su u Mongoliju, SAD i Rusiju.

U novijim radovima opaža se tendencija ka intimističkijim narativima i hvatanje u koštac s aktualnim temama migracije, feminizma i rodno-spolnom problematikom.

Višestruko je nagrađivana za svoje i prevedena na desetak jezika.

http://str/intranet/katalog/knjiga.php?id_broj=64785

ISTRAŽIMO EUROPU! / ilustracije Birte Cordes i Ronald Köhler. – Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016. 

Europa: prekrasni kontinent s nevjerojatnom poviješću. Dala je mnoge svjetski poznate znanstvenike, izumitelje, umjetnike i skladatelje te estradne umjetnike i uspješne sportaše. Europu su stoljećima razdirali ratovi i podjele. No u proteklih 60 godina i više zemlje ovoga starog kontinenta konačno su se udružile u miru, prijateljstvu i jedinstvu, da bi se založile za bolju Europu i bolji svijet. Ovom knjižicom za djecu (u dobi od 9 do 12 godina) priča je ispričana jednostavno i jasno. Puna je zanimljivih činjenica i šarenih ilustracija te pruža živahan pregled Europe i kratko objašnjenje o tome što je Europska unija i kako ona funkcionira.

https://publications.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/3e1e8470-ad68-11e6-aab7-01aa75ed71a1

 

GRANICA SNOVA / Natalija Boutana. – Slavonski Brod: Udruga Aldo, 2018.

Iz recenzije romana:

„Natalija Boutana svoju priču smješta u pitoreskni krajolik hrvatskog zagorja. Smješta ga u današnje suvremeno vrijeme i daje mu okus normalnog ljudskog življenja sa svim pitanjima koja muče današnjeg mladog čovjeka na njegovu putu odrastanja. Natalija Boutana kroz svoje likove čini jedan spoj stvarnoga i nestvarnoga. Kad čovjek čita ovo djelo jednostavno može ući u srž, jer se može poistovjetiti. Teško je ne prepoznati sebe ili nekoga bliskoga iz naših života kroz likove tih mladih ljudi. To Natalija vrlo kvalitetno nama kroz svoje likove približuje naše uspomene i naša sjećanja. Ja bih rekao da je pisala svoj roman, slagala pripovjednu kompoziciju na način da ona ne završava roman nego ga ostavlja otvorenim za nastavak pisanja.

Roman “Granica snova” je neuobičajeno djelo koje nudi mogućnost sjajnog spajanja modernog pogleda na ljubav i jednog pogleda, koji je davno iščeznuo, ali kojega se rado i bez predrasuda prisjećamo, i čini mi se, rado bi mu se opet priklonili. …“

***

Natalija Boutana rođena je 2002. godine u Zaboku, sa Teacher Collins sindromom. Usprkos medicinskim problemima uspješno se socijalizirala. Odlična je učenica osnovne škole i učesnica na mnogim natjecanjima iz znanja. Osim talenta za pisanje posjeduje i talente za crtanje i pjevanje. Od malih nogu se bavi pisanjem – piše kratke priče i pjesme, a i scenarije za film. Knjiga Pustolovina života – Potraga za zvjezdanom mrežom objavljena je 2016. godine u izdanju Udruge Aldo iz Slavonskog Broda. Živi u Velikom Trgovišću.

http://www.kerigma-pia.hr/proizvod/granica-snova/

https://www.zabok.hr/clanak/predstavljanje-knjige-pustolovina-zivota-potraga-za-zvjezdanom-mrezom-autorice-natalij

Pripremo: Lovro Janeš

prigorski.hr