• Svjesni smo da površina nakon dovršnog sijeka ne izgleda lijepo, ali bi isto tako javnost trebala znati da je to samo dio ciklusa života šume i da se šuma ne može konzervirati u jednom stadiju, jer je ona živ organizam – kažu u Hrvatskim šumama
Prvi dan proljeća ujedno se slavi i kao Svjetski dan šuma. U povodu toga, na stranici Hrvatkih šuma navedeno je kako šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr.
Također, upozoravaju kako će se na svjetskoj razini, gubitak šuma nastaviti zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika.
U povodu toga, provjerili smo koliko i na koji način u Hrvatskim šumama mare za svoje blago, te u svjetlu toga, kako se i kojim planom ruše stabala o čemu su u posljednje vrijeme sve češća svjedočanstva brojnih građana, a možda posebice planinara. Naime, upravo na tu temu pisali smo OVDJE prije tjedan dana prilikom čega smo prenijeli zabrinutost građana zbog, naizgled, sve većih razmjera rušenja šuma.
– Prije svega želimo napomenuti da se šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari stručno i profesionalno, i to već više od dva i pol stoljeća. Inženjerski studij šumarstva jedan je od prvih visokoškolskih studija u Hrvatskoj, a i danas ga upisuju osobe koje prije svega vole šumu i spremne su na zahtjevan i težak studij, a nakon toga i na cijeli radni vijek u teškim i zahtjevnim uvjetima. Stoga šumarima izuzetno teško padaju optužbe da devastiraju šumu, jer su takve optužbe neistinite i neutemeljene – kazala je Ana Juričić Musa, glasnogovornica Hrvatskih šuma.
”Godišnje još dodatno sadi više od 9 i pol milijuna sadnica u područjima gdje prirodni pomladak nije zadovoljavajući ili gdje je potrebno sanirati površinu nakon pojedine prirodne nepogode”
Pojasnila je kako se šumama se gospodari na temelju Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode te Šumsko-gospodarskih planova. Šumsko-gospodarske planove i planove upravljanja područjima Natura 2000 odobravaju Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zaštite okoliša. Dodala je kako nekoliko inspekcija redovno nadzire izvršenje propisanih radova (šumarska inspekcija, inspekcija za zaštitu prirode, inspekcija zaštite na radu itd.).
– Za svaku je gospodarsku jedinicu u RH evidentirana kompletna drvna zaliha po vrstama drveća, te propis za gospodarenje u istoj u sljedećih 10 godina, i to se ponavlja u redovnim 10-godišnjim ciklusima – objasnila je i dodala kako hrvatski šumari već više od 200 godina primjenjuju načelo potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume, kroz njegu i obnovu, uzimaju manje drvne zalihe nego što priraste, te time ne ugrožavaju opstojnost šume niti narušavaju prirodnu ravnotežu.
– Na primjer, plan sječa za 2019. g. iznosi 6.067.000 m3, dok je prirast veći od 8 milijuna kubika godišnje. Iz tog je razloga Hrvatska danas jedna od najšumovitijih država u Europskoj uniji (šume i šumske površine prekrivaju 47% kopnenog teritorija RH). Izuzetno je važno naći balans između očuvanja ovog prirodnog resursa i gospodarskog učinka kompletne na šumi bazirane industrije koja je jedna od najperspektivnijih u RH i zapošljava oko 53.000 ljudi – rekla je.
Potvrdila je kako se često znaju javljati građani koji su zabrinuti jer su negdje vidjeli posječena stabla, međutim, ona tvrdi kako je proizvodnja kroz njegu i obnovu preduvjet za kvalitetan uzgoj šume i ona se provodi prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.
– Danas uživamo ono što su posadili naši preci, a sve površine obnavljamo tako da ih mogu uživati naši unuci. Šuma raste desetljećima, i priroda traži strpljenje. Svjesni smo da površina nakon dovršnog sijeka ne izgleda lijepo, ali bi isto tako javnost trebala znati da je to samo dio ciklusa života šume i da se šuma ne može konzervirati u jednom stadiju, jer je ona živ organizam. Stara i prezrela stabla uklanjaju se kako bi se osiguralo podizanje nove, mlade šume – napomenula je.
Inače, vezano na ovu temu, prije dva dana u Skupštini Grada Zagreba Odbor za zaštitu okoliša održao je sjednicu vezano za gospodarenje šumama. Zaključeno je da se gospodari sukladno svim važećim propisima. Na kraju svega, u Hrvatskim šumama su još jednom napomenuli kako na područjima kojima oni upravljaju nema prekomjerne sječe jer se siječe prema već utvrđenim planovima koji se donose na razini više institucija.
Kažu, kako se uvijek se proizvodi manje drvne mase nego što prirašćuje, osigurava se prirodno pomlađivanje šuma te se godišnje još dodatno sadi više od 9 i pol milijuna sadnica u područjima gdje prirodni pomladak nije zadovoljavajući ili gdje je potrebno sanirati površinu nakon pojedine prirodne nepogode.
Podaci o planu sječa za 2019. kao i za proteklih 5 godina za ukupnu površinu RH:
| Godina | Neto m3 |
| 2014 | 4.841.147 |
| 2015 | 4.960.814 |
| 2016 | 5.046.687 |
| 2017 | 5.064.002 |
| 2018 | 5.463.269 |
| 2019 (plan) | 5.192.000 |
Podsjetimo, Zeleni odred, forum braniteljske udruge Vidra – veterani i društvena, najavio je prosvjed u Zagrebu, 29. ožujka pod nazivom Prozivka zbog veleizdaje. Inače, u Zelenom odredu napominju kako su svojom akcijom u proteklih 9 mjeseci skupili dovoljno dokaza i materijala pretvorenih u 400 stranica prijave koja je proslijeđena na DORH i Uskok, Pučkom pravobranitelju te institucijama EU da se vidi kako je to što tvrde istina.
Lani povećana proizvodnja zbog olujnog vjetra u Delnicama
Do povećanja proizvodnje u 2018. godini je došlo zbog olujnog vjetra na području UŠP Delnice, što je imalo za posljedicu vjetroizvale jele u količini od oko 1.000.000 m³. Osim toga pojačano su se uklanjala stabla smreke zaražena potkornjakom, kao i sušci jasena. Isto tako važno je napomenuti da plan biološke obnove šuma za 2019. godinu iznosi 558 milijuna kuna. Radovi BOŠ-a uključuju radove uređivanja šuma, obnove i podizanja šuma, njege i zaštite šuma itd.).
go/prigorski.hr