U Banskim dvorima održan je sastanak čelnika vladajuće koalicije na kojem se, među ostalim, raspravljalo i o odluci oko restrukturiranju ili stečaju Uljanika.

Na sastanku koalicijskih partnera sudjelovali su i zastupnici iz Koprivničko-križevačke županije, Željko Lacković (Nez) i Branko Hrg (HDS). Nakon sastanka koji je trajao oko tri sata, Lacković i Hrg izjasnili su se kako su protiv dodatnog ulaganja Države u tu tvrtku. Naime, kako su pojasnili, pokazalo se da je do sada, kroz sve financijske potpore, svaki građanin Hrvatske zapravo radnicima Uljanika mjesečno plaćalo 11.000 kuna, što ispada cijela bruto plaća.

Patrik Maček/PIXSELL

– Postavlja se pitanje kuda su otišli ti novci, ako ih je toliko utrošeno, a ništa nije proizvedeno. Problem je što nitko nije odgovarao za to i to se mora promijeniti. Strateško partnerstvo, odnosno daljnje ulaganje bilo bi oko 3 milijarde skuplje od stečaja, a osobno mislim da bi bilo i više od toga, no rečeno je da se još može ta odluka ostaviti jedno vrijeme jer je za 3. Maj ročište zakazano 28. ožujka – objasnio je Branko Hrg i dodao kako odluka Vlade može biti samo daje li novac ili ga ne daje.

Razmišljanja većine okupljenih na tom sastanku bila su da bez garancije da bi se moglo bilo što napraviti u Uljaniku i poboljšati, nitko nije spreman dati dodatno novca. Upozorio je na strateškog partnera koji je na neki način mutan jer otkako je preuzeo Brodosplit nije proizveo ni jedan brod te kazao kako to postavlja u pitanje ozbiljnost takvog strateškog partnera.

– Postoji sumnja da u slučaju da se i da ovaj novac, kako bi za godinu ili više dana, opet bila ista priča. U razgovoru s ljudima koji se u to razumiju zaključeno je da se stečaj može provesti i da se onda može naći kupac koji će dobiti čistu tvrtku i dalje nastaviti raditi – zaključio je. Posebno mu je čudno što se od Države neprestano traži da daje novac, a nema niti svog predstavnika u Upravi pa da može znati što se događa s tim novcem, a povrh svega posredno je i suvlasnik sa 14 posto.

Na njega se nadovezao Željko Lacković rekavši kako je za njega Uljanik samo još jedan od gospodarskih subjekata u Hrvatskoj koji niti ne može imati poseban status u odnosu na druge gospodarske objekte, jer je razdoblje kada je za to imao opravdanja prošlo.

– Više nisu hrvatski dobavljači i proizvođači toliko povezani s izgradnjom samog broda i udio hrvatskog proizvoda u brodu je zapravo zanemariv, te se odnosi praktično samo na radnu snagu.

Smatram da je bilo i kriminalnih radnji u toj tvrtki jer je nemoguće da jamstva koja su dana za brodove, došla su na naplatu, a brodovi nisu izgrađeni. Netko je tu morao odgovarati – rekao je i upozorio kako je od ’92. godine na ovamo nešto manje od 32 milijarde kuna “ukucano” u brodogradnju, od čega u Uljanik i 3. Maj 13,3 milijarde.

prigorski.hr