Hoće li se trakavica vezana za osnivanje ispostave Državnog arhiva u Križevcima napokon privesti kraju, doznat ćemo sredinom ožujka, rekao nam je Ivan Peklić vršitelj dužnosti ravnatelja križevačkog arhiva, piše Glas Podravine.

Podsjetimo, ustanova je formalno osnovana prije 10-ak godina, dakle već postoji u virtualnom svijetu, dok u stvarnom prostoru nije nikad zaživjela, jer nikako da se za njene potrebe nađe adekvatan prostor.

Aktualna gradska vlast arhivu je namijenila zgradu u kojoj se danas nalazi gradsko komunalno poduzeće, odnosno u kojem je donedavno radilo trgovačko poduzeće Billa.

– Članovi Arhivskog vijeća nedavno su posjetili Križevce i pritom su razgledali zgradu u Ulici Drage Grdenića namijenjenu potrebama budućeg arhiva. Zadovoljava li ona u potpunosti njihova očekivanja, doznat ćemo sredinom ožujka kad će se o svemu pisano očitovati – kazao nam je Peklić.

Prema njegovu osobnom sudu, članovi komisije bili su zadovoljni razgledanim prostorom.

– Svejedno, dozvolite mi da na osnovu dojma ne predviđam konačan sud Arhivskog vijeća – riječi su Peklića.

On je na naše inzistiranje ugrubo procijenio da bi se vrata arhiva za korisnike mogla otvoriti do kraja ove godine. No to je moguće samo ako Vijeće donese pozivnu ocjenu o smještaju ustanove u navedenu zgradu. Podsjetio je da idejno rješenje za zgradu budućeg arhiva već postoji što ipak olakšava posao njegove uspostave.

Peklić nam je objasnio da će Koprivnica zadržati svoj Sabirni arhivski centar, a dio građe koji se odnosi na križevačko područje, bit će, vjerojatno, preseljen s polica arhiva u Varaždinu, Bjelovaru i raznih križevačkih institucija i ustanova u nove prostorije u Križevcima.

– Kad se pokrene, bit će to obiman posao kojem prethodi pribavljanje još nekih dozvola i suglasnosti. Stoga je još uvijek nezahvalno precizno prognozirati tempo i način kojim će se oformljivati križevački arhiv – naglasio je Peklić.

Da se priča o križevačkom arhivu polako počela razvijati i približavati svom vrhuncu, potvrdio nam je i gradonačelnik Mario Rajn kazavši da je terenski pregled novooformljenog Arhivskog vijeća doista odrađen.

– Njihov formalni stav bit će znan nakon sjednice koja je najavljena za sredinu ožujka – ponovio nam je križevački gradonačelnik.

On je dometnuo da se razgovaralo i o mogućem formiranju vanjske arhivske službe.

– Riječ je o službi stručnjaka koji neće biti nužno zaposleni. Oni će se angažirati za detektiranje arhivske građe, to jest morat će procijeniti koliko te građe postoji – napominje Rajn.

Prema njegovu mišljenju radi se o velikom poslu jer građa je razasuta, osim po državnim arhivima, i po raznim arhivima ustanova i institucija.

– Nju bi trebalo vidjeti i popisati da bismo doznali kakve police i ormare te potreban alat za smještaj i manipuliranje dokumentima treba pribaviti. U konačnici, količina građe dat će nam i odgovor na pitanje kakvog obima će biti građevinski radovi na predloženom objektu – ističe Rajn.

Prema njegovim riječima, spomenutu bi vanjsku službu za procjenu količine građe organiziralo i financiralo Ministarstvo kulture. Podsjetio je da Ministarstvo financira nabavu opreme i angažira ljudstvo, a Grad je taj koji za potrebe Arhiva osigurava objekt.

Na upit što ako Arhivsko vijeće odbije prihvatiti prijedlog Grada da se križevački Državni arhiv smjesti u objekt koji se nalazi u Grdinićevoj ulici, Rajn je kazao da je na to pitanje u ovom trenutku teško odgovoriti.

– Ne znam, u slučaju njihova odbijanja nemamo baš mnogo alternativa. Ipak, želim vjerovati da će predloženi prostor dobiti zeleno svjetlo članova Arhivskog vijeća – zaključio je Rajn.

prigorski.hr