Križevčanin Branko Hrg, saborski zastupnik Hrvatske demokršćanske stranke jedan je od najaktivnijih saborskih zastupnika, a isto tako u sadašnjem je sazivu Sabora među iskusnijim zastupnicima. Odlučili smo stoga provjeriti kako izgleda jedan njegov radni dan.

– U ovo zimsko vrijeme dolazim na posao po sumraku i odlazim kući po mraku pa niti ne znam često kakav je bio dan – u šali je rekao Hrg te napomenuo kako ne može reći da je ovaj posao težak na koji bi se trebali zastupnici žaliti jer iako se radi gotovo 24 sata, sedam dana u tjednu, svi oni, sami su izabrali taj poziv.

– Kod svakog zastupnika je radni dan drugačiji. Svatko ima svoj ritam i obaveze koje obavlja. Naravno, ima i zastupnika koji manje dolaze u Sabor, opravdano ili neopravdano, ali to je izbor svakog čovjeka koji je izabran u Hrvatski sabor. Čini mi se da sam u šest i pol godina možda izostao svega pet dana i to opravdano. Redovno sam ovdje prisutan – objasnio je i napomenuo kako su za precepciju koju javnost ima za njih, (saborske zastupnike, op.a.) sami krivi.

Ne vidi nikakve potrebe da se svakodnevno prenose sjednice Sabora i to sva plenarna zasjedanja jer se dobar dio radnji i aktivnosti zastupnika odvija po dvoranama, unutar Sabora te po odborima i sve to kasnije dolazi na plenarnu sjednicu.

– Kada bi Sabor promijenio način rada na način da se prenosi samo ona plenarna sjednica kada su glasanja, amandmani i kada je neka puno važnija, tematska točka, onda bi to bila sasvim jedna druga percepcija u javnosti – zaključio je.

Radni dan Branka Hrga počinje već u osam ujutro. Kako putuje iz Križevaca, to znači da nerijetko ustaje i prije šest ne bi li u miru i pripremljen stigao u Zagreb. Istovremeno, radni dan mu završava kojih 18 sati kasnije, oko deset navečer, kada pregledava sve obaveze za sljedeći dan, odgovara na brojne mailove građana, udruga, kolega zastupnika i sl. i prolazi još jednom kroz obveze od toga dana, kako bi se uvjerio da je sve obavio.

– Imate niz aktivnosti koje se dnevno događaju. Razgovori, sastanci stranaka koje dolaze, zatim međustranački sastanci, sjednice odbora, plenarne sjednice i rasprave u sabornici… sve je to u sklopu redovitog radnog dana u Saboru – kazao je.

Po pitanju ostalih zastupnika s područja Podravine i Prigorja smatra kako ima najviše aktivnosti jer je i predsjednik Kluba zastupnika, te je član i dvaju Odbora, za poljoprivredu i lokalnu i regionalnu samoupravu. Dodaje kako rado pozove svakoga tko ima drugačiju percepciju o ovom poslu, neka bude s njim jedan cijeli dan i sve što popije i pojede on, imat će na raspolaganju i gost.

– Plan rada Sabora je takav da je ponedjeljak u pravilu predviđen za teren, da zastupnici budu sa strankama, u institucijama i naći sadržaj koji ćete kasnije iznositi u Saboru. Utorkom su sjednice Odbora te sastanci na terenu, gdje ste često puta kao lobist s nacionalne razine, kao u mom slučaju gdje često pomažem čelnicima lokalnih samouprava da ih posjete čelnici državnih institucija i sl..

Srijeda je pak predviđena za iznošenje stavova Klubova u saboru, prije rasprave, što je slučaj u četvrtak, dok je u petak još nešto rasprave i onda glasovanje – objasnio je u kratkim crtama tjedni raspored saborskog rada.

Ipak, ima slučajeva da se pojedine rasprave rastegnu do kasnih večernjih sati pa je tako nedavno jedna rasprava trajala do 23 sata pa oni koji su sudjelovali u raspravi su zapravo bili 15 sati.

– Ne kažem sad da je to nešto što bi se moglo opisivati da je netko tu mučenik. Nije nitko tu mučenik. No, to je posao koji je izložen očima javnosti i u principu ste svakoga trenutka saborski zastupnik, a ne samo u Saboru.

Imate puno aktivnosti koje vas zaokupljaju vikendima, nedjeljama u popodnevnim i večernjim satima jer zastupnik mora biti prisutan što više vani kako bi imao što više informacija i bio što više uključen u javnost pa u konačnici i te sve stavove mogao iznositi u Saboru – napomenuo je te upozorio kako je tako svugdje u svijetu i da ne treba od toga raditi famu.

Zbog svega vezanog uz ovaj posao, obiteljske obveze često je teško uskladiti s drugim dužnostima. Kako je kazao, djeca su mu već i odrasla uz takav njegov posao, a supruga mu i dan danas nije prezadovoljna što je izabrao takvu karijeru. Česte su bile frustracije zbog toga jer što je osoba više izložena javnosti i svi članovi obitelji su bolje izloženi. Kako kaže, svi ti političari su samo obični ljudi koji rade svoj posao pa je stoga stvar samo u pristupu kako si posloži život.

– Obiteljima javno izloženih osoba koje su u politici nije baš lako jer nose jedan dosta težak teret na leđima – zaključio je.

Inače, Branko Hrg je u HDS-u završio nakon razilaženja s HSS-om, koji je više godina vodio kao čelni čovjek. No, ispostavilo se da su još tijekom tog razdoblja on i Goran Dodig, predsjednik HDS-a imali gotovo identične stavove po brojnim pitanjima koje su dolazile na dnevni red tadašnjeg kluba zastupnika. Upravo stoga, prijelaz iz Seljačke stranke u redove Demokršćana bio je logičan i prirodan, kaže.

– Prešutno smo se slagali da uopće nismo trebali o temama raspravljati. Ispalo je da je moja politička filozofija koju sam htio njegovati u HSS-u bila ustvari ta priča, određenog demokršćanskog pristupa, sličnog socijalnog nauka i nacionalnog identiteta i kad je došlo do skretanja u HSS-u na drastično lijevo, prirodno stanište mi je bilo u HDS-u – objasnio je.

S Brankom Hrgom razgovarali smo u Saboru – pogledajte video.

go/prigorski.hr

foto: Profoto studio