Između potoka Kamešnice i Salnika smjestilo se još jedno malo potkalničko naselje imena Zamladinec. Kako je u jednoj od svojih knjiga napisao hrvatski povijesni topograf Ranko Pavleš, selo se spominje u dokumentima iz 1444. godine kad je Urban, sin Petra iz Zamladinca, mijenjao kalničke župane koji su otišli u rat s kraljem, piše glaspodravine.hr.
Na potoku Kamešnici radio je Kemenovićev, a na potoku Salnik, Coljakov mlin. Oba su radila do sredine šezdesetih godina proteklog stoljeća. Mlinova više nema, no na Salniku smo još našli ostatke brane.
Zamladinec ima bogatu povijest i nekad je sigurno bilo veće, a mi smo iz popisa stanovništva saznali da je 2011. godine u njemu živjelo 104 mještana. Stanovništvo se od pamtivijeka bavilo mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom. Uzgajali su krave za mlijeko, svinje i perad, a prije pojave traktora, za vuču su koristili konje. Stanje se nije bitno promijenilo do današnjih dana, tek neki su se odlučili za proizvodnju mlijeka, tov bikova, teladi ili pak uzgoj svinja.
U selu smo upoznali obitelj Šatrak, supružnike Darinku i Marijana, njihovu kći Marinu i baku Božicu. I oni se bave mješovitom poljoprivredom koju su sedamdesetih godina proteklog stoljeća naslijedili od roditelja. Kako su nam rekli, danas na farmi imaju oko 30 svinja, 10 krava, dvije junice i nekoliko teladi.
– Krave su simentalske pasmine i dnevno daju oko 100 kilograma mlijeka koje otkupljuje tvrtka Dukat. Otkupna cijena za kilogram mlijeka na samoj je granici isplativosti pa smo prisiljeni baviti se mješovitom poljoprivredom. Ukupno imamo oko 25 jutara zemlje koju obrađujemo za ishranu stoke i svinja. Na desetak jutara sijemo kukuruz, oko pet jutara je pod pšenicom i ječmom. Sijemo i ljulj i djetelinu, a imamo i osam jutara obične livade – objasnili su.
Obnavljaju društveni dom
Dodali su da za obradu koriste tri traktora i potrebnu vlastitu mehanizaciju. Razgovarali smo i o selu, u kojem su u tijeku radovi na društvenom domu.
– Društveni dom sagrađen je na zemljištu koje je selu darovao pokojni Dragutin Radaković. Mještani su sami sakupili novac za materijal, a imali smo i zidare koji su ga besplatno zidali – prisjećaju se naši domaćini, no nisu bili sigurni je li to bilo 1984. ili 1985. godine.
Nakon izgradnje doma, Darinka i Marijan, Milenko i Jadranka Kešer te Dražen i Vesna Šatrak počeli su organizirati zabave za koje se pročulo od Bjelovara do Koprivnice. Mještani su 2000. godine sami sagradili i kapelu u središtu sela.
– Odmah po stavljanju doma u funkciju, shvatili smo da je važno da na zabavi svira dobar glazbeni sastav. Ovo je veliki dom i unutra stane mnogo ljudi, a mi smo htjeli zaraditi što više novca kako bismo opremili kuhinju, kupili čaše te pribor za jelo. Za opremanje kuhinje, kod majstora iz Starigrada u Koprivnici, naručili smo i izradu velikog štednjaka, a sve je to koštalo. Zato smo u dom doveli u to vrijeme poznati glazbeni sastav Parking band, a kad se za to pročulo na zabave su dolazili i oni koji nikada nisu čuli za Zamladinec – kazali su.
Mnoge je na zabave upućivao i Darinkin djed Valent Šatrak koji je radio u poljoprivrednoj zadruzi u Orehovcu.
– Na tim zabavama upoznali su se mnogi parovi i rodile mnoge ljubavi, a u domu su održavane i svadbe iz Zamladinca, ali i iz susjednog Selanca, Bočkovca i Piškovca – istaknuli su.
Dom je unazad dvadesetak godina bio gotovo izvan funkcije, no Općina Sveti Petar Orehovec odlučila ga je obnoviti. Već je ugrađena plastična stolarija, a za vrijeme našeg posjeta majstori su radili na izradi novog krovišta i postavljanju pokrova. Selo je asfaltirano, ima struju, telefon i vodovod. Groblje im je u Orehovcu gdje mještani idu i kod liječnika, zubara i veterinara. U općinskom središtu je i pošta, a tamo obavljaju i administrativne poslove. Selo je od Zagreba udaljeno šezdesetak kilometara pa je više mještana tamo zaposleno, a na zagrebačkoj tržnici mještanke prodaju sir i vrhnje.
Naseljene su 23 kuće
Od 30 kuća koliko je bilo naseljeno pred četrdesetak godina, danas ih je nastanjeno 23, a u njima živi nešto manje od stotinu mještana.
Još pred četrdesetak godina u osnovnu školu je iz sela išlo desetak učenika koji su prva četiri razreda završavali u susjednom Bočkovcu, a više razrede u Orehovcu. U to je vrijeme gotovo u svakoj kući bilo troje ili četvero djece. Danas u osnovnu školu ide petero učenika, a četvero ih pohađa srednju školu. Starosna struktura mještana je u prosjeku 50 godina, a svi se još uvijek bave poljoprivredom.
Osim naših domaćina, od poljoprivrednika tu su i Stjepan Knapić, Josip Konjačić, Miljenko Kešer, Ivica Razbušek, Davor Štragelj, Ivica Renjak, Drago Radaković, Mladen Horvat, Dražen Šatrak, Damir Šatrak te Marijan Šatrak. I dok je pred samo nekoliko godina trinaestak proizvođača isporučivalo oko 800 kilograma mlijeka dnevno, danas njih petoro prikupi jedva četiristotinjak kilograma dnevno. Ostali mlijeko prodaju privatnicima, a nekoliko njih pravi sir i vrhnje koje prodaju na tržnici u Zagrebu. Donedavno su bili najjači proizvođači mlijeka u okolici, a danas u Zamladincu ima više krmača nego krava.
Kako smo čuli, u selu su najstariji Vlado Culjak i Jovica Tonković s nešto više od osamdeset godina, a maloo mlađa je Božica Šatrak. U selu se ipak čuje i dječja graja, Veronika Ragužek ima tri godine, Ivana Horvat jednu, a najmlađa stanovnica sela je Larisa Šatrak.