Knjiga je zasigurno jedan od najboljih načina zabave u hladne zimske dane, ali i blagdane koji su pred nama. Pogledajte koji su novi naslovi pristigli u križevačku Gradsku knjižnicu.
STRUČNO-ZNANSTVENI ODJEL
VIA APPIA: PUTOVANJE NAJSTARIJOM CESTOM ITALIJE / Jacques de Saint Victor; – Zagreb: TIM press, 2018.
Uz Jacquesa de Sainta Victora krećemo na put Apijevom cestom (via Appia), najstarijom talijanskom cestom što je iz Rima vodila prema jugu Apeninskoga poluotoka. Počinje kod Kapenskih vrata u republikanskim zidinama Rima, odmah iza Velikoga cirka, te kroz Apijeva vrata siječe Aurelijanove zidine; protežući se na 582 kilometra vodi nas sve do Tarenta i Brindisija. Njome su prolazile rimske legije, Hanibalovi slonovi, Spartakovi pobunjeni robovi, prvi kršćani i libertinski prinčevi.
Mitska via Appia povezuje Tirensko s Jonskim i Jadranskim morem, antiku s modernošću, poganstvo s kršćanstvom, Istok sa Zapadom. I danas se na mnogim mjestima mogu vidjeti ostaci antičkoga popločenja ceste i mostova, miljokazi, spomenici, grobnice i vile sagrađene uz samu cestu. Donosila je civilizaciju gdje god je prošla, a potkraj antike ponosno je nosila naziv „kraljice cesta?.
Pješice ili u autorovu starom Fiatu, no u neprestanom duhu lutanja, putujemo ususret stanovnicima ovog „Sibira Juga?, neotkrivenog Mezzogiorna obilježenog iznimnim nasiljem mafije i siromaštvom, no istodobno i bogatstvom duha te zaboravljenom mudrošću uživanja u životu.
***
Jacques Maury de Saint Victor francuski je književni kritičar, povjesničar prava i političkih ideja te sveučilišni profesor.
Autor je brojnih knjiga o povijesti političkih ideja, pravnom sustavu i organiziranom kriminalu, a u svojim se istraživanjima bavi i poviješću globalizacije.
https://shop.skolskaknjiga.hr/via-appia-putovanje-najstarijom-cestom-italije.html
BELETRISTIKA
ZELENA TINTA / Bartol Fuchs. – Zagreb: Opus Gradna, 2018.
Lujzijana je serijal o umorstvima u Gorskom kotaru, koji se oslanja na tradiciju klasičnoga britanskog whodunit (“Who [has] done it?” ) krimića. Glavni lik je policijski inspektor Bruno Cuculić koji živi u slikovitom mjestašcu Jelenji Lug s ljepuškastom suprugom Lidijom i svojeglavim sinom Filipom. Njegovo je glavno oružje intelekt. Premda nije tip detektiva iz naslonjača (tzv. armchair detektiv), ono što ga vodi prema rješavanju zagonetki jest logičko zaključivanje. Osim vješto vođenih priča, zanimljivih zapleta i likova, romani u serijalu Lujzijana protkani su ironijom i humorom.
“Zelena tinta” Bartola Fuchsa drugi je roman u serijalu. U slikovitom mjestašcu Lazarkina Vas djeluje amaterski književni klub naziva Zelena tinta. Osim što se okupljaju i razgovaraju o svojim radovima, jednom godišnje pozivaju k sebi na književni susret i nekog poznatog domaćeg pisca.
Ovaj put odluka je pala da to bude Dina Hirš, autorica bestselera Kôd časti. Predsjednik književnog kluba Pavao Medved panično se plaši susreta s njom i protivi se njezinom dolasku. No ostali članovi ustraju u tome. Zbog njihove nepopustljivosti uskoro će viši inspektor Bruno Cuculić i njegova pomoćnica Sara morati riješiti zagonetku dvostrukog umorstva…
***
Tomislav Zagoda suvremeni je hrvatski pisac i slikar. Rođen je 1970. godine u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnika i doktorirao književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Do sada je objavio zbirku humoreski “Nek bude kaos” i dva nastavka iz dnevničkog serijala o luckastom tinejdžeru Gustavu S. (“Balada o Buginim gaćicama” i “Krizni put Gustava S.”). Za prvi je naslov iz gustavijade dobio nagradu Grigor Vitez.
Pod pseudonimom Bartol Fuchs započeo je pisati kriminalistički serijal Lujzijana čija je radnja smještena u Gorskom kotaru. Prvi je naslov “Žabarska noć” objavljen 2016. godine, a drugi “Zelena tinta” objavljen 2018. godine.
Osim toga piše poeziju, scenarije za tv emisije za djecu a u slobodno se vrijeme bavi i prevođenjem.
https://www.mvinfo.hr/knjiga/12549/zelena-tinta
DJEČJI ODJEL
DETEKTIV PERO / Josip Petrlić Pjer; ilustracije Estera Balog. – Koprivnica: Vošicki j.d.o.o., 2018.
Iz recenzije:
„Detektiv Pero” priča je o dobrim emocijama, o hrabrosti, prijateljstvu, poštenju, razboritosti i razumijevanju. Izranja iz stvarnosti, bavi se itekako aktualnom problematikom poput zaštite životinja i ekologijom. O bici između dobra i zla danas se više ne može pisati kao okršaju oklopljenog viteza i vatrenog zmaja. Potrebno je suočiti se sa suvremenim problemima i naučiti nas kako da se prema njima ispravno postavimo u stvarnom vremenu. Autor nas preko Perinih zanimljivih avantura uči da se samo upornošću u stjecanju novih znanja i vještina može svladati svaka prepreka. Čak i baka Jana pod stare dane počinje učiti francuski…
Darko Pernjak, književnik i predsjednik Podravsko-prigorskog ogranka DHK
***
Josip Petrlić Pjer rođen je 1962. godine u selu Stupe pokraj Križevaca. Živi i radi u Križevcima. Branitelj je od 1991. godine,
Svoju svestranu kreativnost izražava na različitim poljima.
Djeluje kao KANTAUTOR – nakon 20 godina uspješnog bavljenja glazbom, sviranja u poznatom sastavu „No7“ ili „Sedmica band“ u kojem je bio klavijaturista i manager, Pjer se pojavljuje u kulturnom životu grada Križevaca i to s objavom svoje prve glazbene pjesme „Križevci moj su grad“. Dvije godine kasnije je objavio i svoj nosač zvuka „Ja sam pajdaš“ na kojem je osim pjesma o kraju objavljen i video zapis o Križevcima i okolici u trajanju od 10 minuta. Tri je godine za redom sa svojim pjesmama ušao u finale poznatog kajkavskog festivala u Krapini, a više godina za redom je bio i član, ali i predsjednik raznih glazbenih festivala diljem Hrvatske.
Kao dramski pisac i režiser je do sada napisao dvije monodrame „Moja PTSP priča“ i „Sendvič s tirolskom“ te predstavu „Zakaj si mu dala“.
Radio je kao honorarni suradnik (besplatni) na radio stanici Križevci kao voditelj, urednik i glazbeni urednik poznate kontakt emisije koja je išla u živo i to u trajanju od puna dva sata „I ja sam tu“.
Piše prozu, satiru, novelu, poeziju, poeziju za djecu, romane, romane za djecu, pjesničke minijature.
Član i suradnik je Podravsko prigorskog ogranka Društva hrvatskih književnika (DHK) i Matice hrvatske (MH), a od siječnja 2017. je i član Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.
Suradnik je na portalu prigorski.hr. Osim što piše je i urednik nakladnik u četiri svoje knjige, ali je i urednik na nekoliko knjiga drugih autora.
Objavljena djela:
„Ja sem pajdaš ( 2004.), video razglednica križevačko kalničkog kraja
„Odškrinuti snovi“ ( 2013.), pjesnička zbirka
„I ja sam tu“ (2014.), knjiga proze, satira i novela
„47 zrna – 47 graines de fantasie“ (2014.), knjiga pjesničkih minijatura prevedenih na francuski jezik
„Radionica povijesnih priča“ ( 2014.), roman za djecu
„Bilogorske zgode“ (2016.), pripovijetke za djecu
„Domoljublje i trublje“ (2017.), poezija za djecu
„Detektiv Pero“ ( 2018.), roman za djecu
http://www.knjiznica-krizevci.hr/katalog/knjiga.php?id_broj=64265
KNJIGE ZA MLADE
ŽENE U ZNANOSTI [50 NEUSTRAŠIVIH PREDVODNICA KOJE SU PROMIJENILE SVIJET] / napisala i ilustrirala Rachel Ignotofsky; – Zagreb: Školska knjiga, 2018.
Šarmantno ilustrirana obrazovna knjiga, bestseler New York Timesa, Žene u znanosti – 50 neustrašivih predvodnica koje su promijenile svijet, naglašava doprinos pedeset zapaženih žena na područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) od antičkog pa sve do suvremenog doba. Ova fascinantna kolekcija sadrži i infografike o relevantnim temama kao što su žene u znanstvenim laboratorijima kao i zastupljenost žena koje trenutno rade na STEM području.
Knjiga predstavlja profesionalne putove i znanstvena otkrića predvodnica iz različitih znanstvenih područja kao što su fizičarka i kemičarka Marie Curie, matematičarke Emmy Noether, Rosalind Franklin koja je otkrila dvostruku zavojnicu u strukturi DNK, genetičarka Barbara McClintock koja se na Sveučilištu u Missouriju pojavila u hlačama što je bilo ravno skandalu, Grace Hopper kreatorica modernog programiranja, primatologinja Jane Goodall, Katherine Johnson, afroamerička fizičarka i matematičarka koja je 1969. izračunala putanju Apollo 11 misije na Mjesec…
Mnoge su žene u povijesti podnijele velike žrtve uime znanosti. Ova knjiga govori o ženama koje su se, od drevne Grčke do današnjih dana, suočene s bahatim „ne!”, usudile odvratiti: „Pokušajte me zaustaviti!”
Uz knjigu izlazi i dnevnik (za buduće) znanstvenice Volim znanost koji sadržava kreativne poticaje, inspirira djecu (i odrasle) svih dobnih skupina da ispune stranice s idejama i velikim snovima za budućnost. U dnevniku se na stranicama za vođenje bilješki nalaze inspirativni citati značajnih žena koje su postigle uspjeh u polju znanosti, tehnologije, matematike i inženjerstva (STEM), kao što je onaj Jane Goodall: „Vlastite mogućnosti možemo ostvariti samo ako nam naš bistar um i srce rade zajedno.”
http://www.knjiznica-krizevci.hr/katalog/knjiga.php?id_broj=64245
Pripremo: Lovro Janeš
prigorski.hr