Izložba “Street art 2.0: Inovacija u srcu pokreta” koja će, uz prikaz gotovo pedesetogodišnje povijesti ulične umjetnosti, posjetiteljima omogućiti da se i sami s pomoću nove tehnologije okušaju u nekim njezinim segmentima, otvara se 26. rujna u Klovićevim dvorima, u okviru manifestacije “Bijela noć”.
“Uz povijest, izložba pokazuje što će se na tom području tek dogoditi, što je sljedeće, s obzirom na sve veći razvoj novih tehnologija i njezinih mogućnosti da ostvare interakciju publike s umjetnikom”, rekao je kustos izložbe Jerome Catz, provevši novinare u četvrtak kroz postav.
“Ulična umjetnost nije ništa novo, ona postoji već pedeset godina, a njezini korijeni sežu u vrijeme Meksičke revolucije kada su se zidovi oslikavali ne bi li se na taj način educiralo stanovništvo koje nije znalo čitati”, rekao je Catz, strastveni ljubitelj street arta koji je karijeru posvetio promociji alternativne umjetnosti.
Povijesti ulične umjetnosti predstavit će se u jednoj od dvorana Klovićevih dvora putem knjiga, dokumenata, fotografija i originalnih radova. Izloženi su, među ostalim, ruski propagandni plakati iz dvadesetih godina prošlih godina, knjiga fotografa Brassaia koji se počeo baviti grafitima u kredi i ugljenu, te onima izrezbarenima na skrovitim zidovima Pariza, fotografije američkih grafita iz sedamdesetih i osamdesetih kada alternativni pokreti počinju dobivati sve jači utjecaj na umjetničku scenu, te oslikani poštanski sandučić koji podsjeća na to da je vrijeme interneta prevazišlo slanje pisama.
U SAD-u se šezdesetih javljaju tagovi ispisani markerom ili sprejevima, dok Ernest Pignon-Ernest u Europi potpisuje svoja prva djela u francuskoj Provansi. Prvi prostor posvećen alternativnim kulturama i grafitima, “Fashion Moda”, otvara se 1978. u Bronxu, a tamo se održala i legendarna izložba “Graffiti Art Success for America”. “IGTimes”, prvi časopis posvećen umjetnosti grafita izlazi 1984., a krajem tog desetljeća počinju izlaziti prvi europski fanzini na tu temu.
“Ulična umjetnost pokret je koji je devedesetih prvi počeo koristiti internet za komunikaciju i prezentaciju”, rekao je Catz, dodavši da je to postupno dovelo do sve veće prisutnosti street arta na umjetničkim tržištima i institucionaliziranja.
Neki od takvih primjera, koji se mogu vidjeti na izložbi, su britanski umjetnik Banksy, čiji se radovi danas zaštićuju na samoj ulici i prodaju na aukcijama za ogromne iznose, ili pak angažirani američki autor Shephard Fairey, čiji je portret Baracka Obame izabran za plakat njegove predsjedničke kampanje 2008. godine.
Catz smatra kako je izlaganje ulične umjetnosti u muzejima i galerijama očekivani slijed događaja te da nije kontradiktorno što nešto napravljeno s namjerom da bude na otvorenom odjednom postane galerijski izložak. “Kada umjetnika, koji nema puno novaca, pitaju hoće li prodati svoje djelo, svi uvijek pristanu, to je jednostavno tako”, ustvrdio je.
Izložbu “Street art 2.0: Inovacija u srcu pokreta” bila je postavljena u Parizu, gdje ju je do 1. ožujka ove godine pogledalo više od sto tisuća ljudi. Razlog tome je i njezin interaktivni i ludički segment – putem radionica, predavanja i digitalnih instalacija publika će moći izraditi vlastiti grafit na vodenoj podlozi pomoću instalacije Water Light Graffiti, s digitalnom aplikacijom Picturae moći će crtati na pozadini koju odabere, poput vlakova, zidova ili policijskog kombija, te kreirati Qradio pomoću QR kodova.
U Zagrebu izlažu, među ostalima, JR koji je prvi pokrenuo svoj web site putem kojega prikazuje svoje ulične intervencije prenoseći kritiku društva i poruku mira, Antonin Fourneau s instalacijom “Water Light Graffiti”, španjolski umjetnik Isaac Cordal koji je napravio grad iz postapokaliptične budućnosti, instalaciju “Follow the leaders” te francuski umjetnik Etien’ s optičkim efektom “Anamorfoza”.
Jedna od atraktivnih instalacija na izložbi je “Picturae”, koja omogućuje da s pomoću spreja spojenog na projektor ispiše svoj grafit, a posjetitelji bi se mogli zabaviti i u posebnoj Light Graff kabini. Dizajner tih interaktivnih projekata je Patrick Suchet, koji se proslavio djelima Piano Stairs, Dice Klub, Glasovi fontane.
Kroz pseudonim C215, Christian Guemy, angažiran i obrazovan šablonist nove generacije, donosi precizne radovie s mnoštvom detalja, a predstavit će se i Aguirre Schwarz – Zevs, koji je izrezavši ‘oteo’ fotografiju manekenke s desetmetarske reklame, te umjetnici Slinkachu i Ron English.
Izložba će biti otvorena do 29. studenog. Na Bijelu noć, manifestaciju Rendez-vous, festivala Francuske u Hrvatskoj, ulaz u galeriju bit će besplatan, a izložba će se moži razgledati do ponoći.
(Hina)
fah




