Vrbovčani Vlado Kožar, Slavko Carina, Mirko Filipović, Juraj Kordiš, Ivan Poslon, Slavko Povrlišek i Ivan Totić dragovoljno su 1991. godine branili Banovinu, a time i Hrvatsku.
Vlado Kožar posebno je ponosan na pet odličja kojim ga je odlikovao predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, a među njima i „Redom hrvatskog trolista-„ za osobite zasluge za državu stečenu u ratu.
Bataljun Policijske uprave zagrebačke upućen je 31. srpnja 1991. na ratište Banovine (Banije). Zapovjednik jedinog policijskog bataljuna u Republici Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata bio je mr. Vlado Kožar (66) dipl. ing., glavni policijski inspektor u mirovini.
U povodu 27. obljetnice odlaska na prvu crtu obrane za „Prigorski. hr“ razgovarali smo s Vladom Kožarom.
Vlado Kožar
Kako je počelo?
Ja sam bio zapovjednik policijske postaje Vrbovec (1990.-1991.) i nositelj svih obrambenih aktivnosti za tadašnju općinu Vrbovec. Damir Lončarić, zamjenik načelnika Policijske uprave zagrebačke pozvao me i priopćio mi je da sam imenovan zapovjednikom Policijskog bataljuna Policijske uprave zagrebačke.
Zadatak je bio: pripremiti odlazak bataljuna na prvu crtu obrane. Sve policijske postaje dobile su zadatak pozvati određeni broj policijskih službenika aktivnog i pričuvanog sastava.
Koje ste aktivnosti provodili u Vrbovcu?
U Vrbovcu smo pozvali 65 članova pričuvnog sastava. Ja sam im priopćio da se ide (sutradan ) 31. srpnja na Banovinu. Rekao sam istodobno da se svaki osobno mora očitovati: želi ili ne želi sudjelovati u Domovinskom ratu.
Hrvatska se brani na Banovini. Istovremeno i Vrbovec se brani na Banovini. Od pozvanih 65 članova pričuvnog sastava, za odlazak na ratište izjasnila su se šestorica članova, dok su ostali smatrali da će se radije uključiti u akcije na lokalnoj, vrbovečkoj razini.
Sa mnom su na Banovinu iz Vrbovca otišli Slavko Carina, Mirko Filipović, Juraj Kordiš, Ivan Poslon, Slavko Povrlišek i Ivan Totić.
Gdje ste raspoređeni na Banovini?
Postrojba je krenula sa Zagrebačkog velesajma. Građani su nas svečano ispratili (skandiranjem i pljeskom ) izašavši na ulice. Prema Sisku krenulo nas je 534 pripadnika.
U Sisku nas je general Janko Bobetko uputio na banijsko ratište. Dio bataljuna raspoređen je u obranu Petrinje, dio u obranu Sunje , a glavni dio bio je upućen u Hrvatsku Kostajnicu, gdje sam i ja bio.
Koliko ste dugo bili na prvoj crti obrane?
U Hrvatskoj Kostajnici smo ostali 3 tjedna, u Sunji 6 tjedana a u Petrinji 4 tjedna.
Hrvatska Kostajnica je dva dana prije pala u ruke agresora. Naša zadaća je bila osloboditi je i uspostaviti normalno funkcioniranje vlasti u ratnim uvjetima.
Iako nije bilo lako, u tome smo u potpunosti i uspjeli. Unatoč svakodnevnim minobacačkim napadima, učestalim probijanju zvučnog zida i pokušajima pješadijskih probijanja, te aktivnostima 20-ak tenkova preko Une, uspjeli smo osloboditi Hrvatsku Kostajnicu.
Tko je još zajedno s Bataljunom sudjelovao u borbama?
Sigurno da sami ne bismo mogli polučiti te rezultate. Tu su bili članovi Zbora narodne garde, a među njima je bili su i Tomo Medved i Drago Horvat (kasniji zapovjednici“ Tigrova“.)
Imali smo dobru pripremu, ali i disciplinu u provođenju svake akcije. To se pokazalo ključnim, jer nismo imali niti jednog poginulog pripadnika našeg Bataljuna u Hrvatskoj Kostajnici.
Tada je na brdu Čukor poginuo Gordan Lederer snimatelj HTV-a.
Sudjelovanje u „Oluji“
Sudjelovao sam u Vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ prigodom oslobađanja Ljubova, Korenice i Udbine, a bio sam i zapovjednik Policijske postaje Udbina 30 dan poslije „Oluje“.
Vlado Kožar je dao svoj doprinos u Domovinskom ratu. Posebno je ponosan na pet odličja kojim ga je odlikovao dr. Franjo Tuđman predsjednik Republike Hrvatske, a među njima i „Redom hrvatskog trolista-„ za osobite zasluge za državu stečenu u ratu.
Danas Vrbovčanin Vlado Kožar živi u zasluženoj mirovini. Predsjednik je Mjesnog odbora Vrbovec centar, i Koordinator Zajednice branitelja HDZ-a Gojko Šušak Zagrebačke županije.
Dragan Vicković/prigorski.hr