Posjetili smo marljivu obitelj Bukal iz Praščevca u općini Farkaševac. Za to smo imali više nego dobar razlog. Naime, njihova krava u 5. laktaciji Bamby (Imposium x GS Rau) sasvim zasluženo proglašena je na prošlogodišnjoj stočarskoj izložbi u Gudovcu šampionskim grlom.
Obitelj Bukal čine 6 članova iz četiri generacije: nositelj gospodarstva Tomislav, supruga Ankica, sin Nikola, majka Ana, tata Nikola te baka Ana.
Na gospodarstvu aktivno rade Tomislav sa suprugom Ankicom, te povremeno i sin Nikola koji je star 15 godina i trenutno pohađa Srednju gospodarsku školu Križevci smjer poljoprivredni gospodarstvenik.
Ova složna obitelj danas posjeduje 61 kravu, 49 grla ženskog pomlatka i 13 bikova u tovu većinom simentalske pasmine goveda. Prosječna proizvodnja krava u standardnoj laktaciji je nešto preko 6 500 kg mlijeka sa 4,07 mliječne masti i 3,66 % proteina dok je servis period 139 dana.
Obrađuju 65 ha zemlje na kojima proizvode svu voluminoznu krmu kao što je kukuruzna silažu te sijeno i sjenažu talijanskog ljulja i lucerne ali i žitarice kao što je kukuruz, ječam i zob koje koriste za izradu krmnih smjesa.
Gospodine Bukal vaša obitelj ima dugu obiteljsku tradiciju uzgoja simentalca?
Uzgoj simentalca u mojoj obitelji datira iz 1926. godine. Moj pradjed je te godine uvezao prvu kravu simentalske pasmine goveda. On je bio i član tadašnje Udruge za uzgoj simentalske pasmine goveda u Svetom Ivanu Žabno. Pradjed je kasnije uzgojio i bika koji je prodan u Italiju. Dakle ja sam četvrta generacija u mojoj obitelji koja se bavi uzgojem simentalca.
Proučavajući podatke vašeg stada primijetio sam da imate u stadu priličan broj krava sa većim brojem laktacija. U stadu imate krave sa 8 i 7 laktacija te mnogo krava sa 4 i 5 laktacija. Očito da su vam krave dugovječne. Što mislite zašto je to tako?
Moram reći kako nam je staja u lošem stanju te su uvjeti za krave loši zato inzistiramo da nam krave što je moguće više vremena provode vani. Iz tog razloga imamo ispust površine 1,5 ha na kojemu krave provode većinu dana tako da i dio voluminozne hrane dobivaju na ispustu.
Mislim da je to ključ uspjeha jer da nemamo taj ispust, u uvjetima kakvi su trenutno u našoj staji krave sigurno ne bi mogle imati takvu dugovječnost. Također moram reći kako nisam zadovoljan rezultatima u proizvodnji mlijeka što je djelomično posljedica navedenih problema sa stajom ali je također činjenica da manja proizvodnja utječe na veću dugovječnost krava.
Postavlja se logično pitanje da li razmišljate o gradnji nove staje?
Svakako, to je nužna stvar koju moramo napraviti. Planiramo napraviti staju sa slobodnim načinom držanja za 60 krava i izmuzištem. Ovo planiramo ne samo zbog svojih krava već prije svega zbog nas samih kako bi si olakšali posao ali i pripremili gospodarstvo za našeg sina za kojega se nadamo da će nastaviti sa ovim poslom. Također planiramo napravili i pistu za pripremu sjenaže i silaže kako bi bili u mogućnosti pripremiti što kvalitetniju voluminoznu krmu što će se sigurno odraziti i na povećanje proizvodnje mlijeka.
Osim uvjeta držanja i hrane smatrate li da je genetika također bitna za proizvodnju ali i za dugovječnost?
Naravno, u to u opće ne treba sumnjati. Mi smo počeli upotrebljavati kvalitetniju uvezenu genetiku čim je postala dostupna prije 15-tak godina sa prvim uvozom sjemena bikova kao što su Dionis i Weinold. Utjecaj genetike se najbolje vidi na našim kravama.
Naime, krave iz linije B koje su predstavnici „starog“ tipa simentalca vuku potomstvo iz stada od mojeg oca i djeda te su i danas još uvijek po proizvodnji mlijeka slabije od drugih naših krava iz linija R ili S čije majke su uvezene i predstavljaju tip modernog simentalca Austrije i Njemačke kakav se danas uzgaja. Ta genetika naših krava iz B linije je bila tipični „stari“ simentalac sa naglaskom na proizvodnju mesa.
Pretpostavljam da danas sami birate bikove za u. o. vaših krava. Možete li nam reći koje bikove upotrebljavate?
Da, sam biram bikove. U zadnjih godinu dana sam u glavnom koristio bikove Evergreen, Janda, Mandrin,Wendlinger i Ivan. Moram reći da po pitanju osjemenjivanja i dostupnosti kvalitetnog sjemena imam jako dobru suradnju sa Veterinarskom stanicom Vrbovec.
Dotaknuli smo se pitanja genetike i dugovječnosti pa ako se ne varam treba reći da ste vi imali kravu koja je bila prvorangirana po životnoj proizvodnji u Hrvatskoj?
Radi se o kravi Ralle koja je uvezena iz Austrije. Krava je završila 12 laktacija i u tom periodu je proizvela 85.622 kg mlijeka s 4,10 % mliječne masti i 3,45 % proteina. Od 1997 godine krava je bila bikovska majka te je i dala dva muška teleta koja su preuzeta u tadašnji Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske.
To su bili bikovi Pablo HB 7484 i Roj HB 7631. Ralle je ostvarila i dobre rezultate na izložbama pa je tako na stočarskoj izložbi u Vrbovcu 1997. godine bila drugonagrađena u kolekciji prvotelki iz uvoza a dvije godine kasnije na stočarskoj izložbi u Gudovcu osvaja titulu šampionke. 2003. godine ponovo na županijskoj izložbi u Vrbovcu, osvaja prvo mjesto u kategoriji bikovskih majki. Budući da se navedena krava telila 12 puta sada iz njezine linije u našoj staji imamo ukupno 33 ženska potomka-krava, junica i ženske teladi.
Vi ste u stadu često imali bikovske majke te ste uzgojili i nekoliko bikova koji su bili preuzeti u centar za reprodukciju. Da li danas sudjelujete u provedbi uzgojnog programa kroz program genotipizacije i što mislite o tome?
Kao što sam prije rekao moja obitelj ima 100-godišnju tradiciju uzgoja simentalaca stoga su moj otac i djed prenijeli na mene tu ljubav i strast prema uzgoju. Stoga sudjelujem u programu genotipizacije.
Za sad sam imao jednog kandidata no budući da ću i dalje sudjelovati u navedenom programu nadam se da će tih kandidata biti više te da ću uspjeti uzgojiti bika za centar za reprodukciju. Moram pohvaliti naš Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalske pasmine goveda i Hrvatsku poljoprivrednu agenciju koji su inicijatori i nositelji tog programa. To je jedini put kako ponovno vratiti uzgoj u naše staje te omogućiti našim uzgajivačima da imaju dostupnu dobru genetiku po prihvatljivoj cijeni.
Budući da ste strastveni uzgajivač pretpostavljam da ste često bili sudionik stočarskih izložbi?
Redovni sam sudionik stočarske izložbe u Gudovcu još od kraja 90-tih godina. Također sam redovno sudjelovao i na županijskim stočarskim izložbama u Vrbovcu. Na tim izložbama sam i često osvajao nagrade a kao što sam već rekao u Gudovcu sam osvojio šampionsku titulu sa kravom Ralle te prošle godine sa kravom Bamby. Moram također reći da sam sudjelovao i na izložbi u Svetom Ivanu Žabno 2007. godine koja je organizirana u sklopu 27. Europskog Kongresa uzgajivača simentalskog goveda.
Često me pitaju zašto redovno sudjelujem sa svojom stokom na izložbama. Smatram kako je bitno da se uzgajivač promovira jer na taj način stječe određenu reputaciju pa stoga lakše proda rasplodne junice te postiže veću cijenu. Također sam kao uzgajivač zadovoljan kad mogu pokazati što smo kao obitelj tijekom godina postigli u uzgoju. Naravno prema izložbama treba imati i određenu ljubav što u mojoj obitelji nikad nije nedostajalo.
Već ste dugogodišnji sudionik izložbe u Gudovcu pa vas molim da nam kažete je li prošlogodišnja izložba što se tiče organizacije bila bolja od prethodnih?
Mislim da je. Posebice ovdje mislim na uređenost dvorane za predvođenje ali i uređenost stoke. Ovdje moram pohvaliti djelatnike HPA koji su nama uzgajivačima pomogli u pripremi naše stoke poglavito po pitanju uređenja odnosno šišanja.
Mislim da je to bilo odlično odrađeno te bi bilo dobro da se i idućih godina nastavi sa tom praksom. Dobra uređenost svih grla na izložbi uz puno publike je dalo još bolji dojam izložbi. Veći pomak bi trebalo napraviti u samoj staji gdje je stoka smještena jer to još uvijek nisu uvjeti koji bi zadovoljili takvu značajnu izložbu no nadam se da će se i to idućih godina popraviti.
Josip Crnčić/Uzgoj goveda