U organizaciji Povijesnog društva Križevci u Gradskoj knjižnici Franjo Marković sinoć su održana dvosatna predavanja o “Pogrebnim običajima kroz prošlost”, a koja su održala Grupa Rituali s Instituta za arheologiju iz Zagreba. Uvodničar i moderator predavanja bio je dr. sc. Ivan Peklić, predsjednik Povijesnog društva Križevci.
Katarina Botić održat će predavanje na temu Od paleolitika do eneolitika – pogrebni običaji u najstarijoj prapovijesti. U tom vremenskom razdoblju pokojnici su imali poseban tretman. Polagani su na leđa, a predstavljali su posebne ljude u svojem društvu, ali nema grobni priloga odnosno oni se rijetko nalaze. Tijekom mezolitika ukopi su slični kao i u paleolitiku, dok tijekom neolitika nalazimo ukope u naseljima, nema groblja. Karakteristični su zgrčeni ukopi sa keramikom kao grobnim prilozima. Kasniji ukopi su visokostandardizirani
Brončano i željezno doba – pogrebni običaji u kontinentalnoj Hrvatskoj bilo je predavanje Darie Ložnjak Dizdar. Kao novi oblik ukopa javljaju se žare, a tijekom Kasnog brončanog doba ukopi su pretežno paljevinski tzv. Kultura polja sa žarama. U Poljani Križevačkoj iz tog razdoblja, oko 1300. pr. Kr. pronađen je grob muškarca starog između 20 i 35 godina. Većina grobova nema nakita, ali je specifičan grob br. 38 gdje su nađene staklene perle kao i razni nakit.
Tatjana Tkalčec pričala je o ukopima tijekom Srednjeg i Ranog novog vijeka gdje se grobni prilozi mogu pronaći u većem obimu sve do pokrštavanja, jer kršćanstvo zabranjuje grobne priloge. Ukopi oko crkvi traju gotovo do kraja 18. stoljeća kada je car Josip II. izdao naredbu da se ukopi tj. groblja moraju nalaziti van naseljenih prostora. Unatoč zabranama može se ponaći koji grobni prilogu u obliku ključa, srpa, lokota, noža ili životinjske kosti. Ostaci čavla sugeriraju na ukope u drvenim sanducima.
Siniša Krznar održao je jedno “egzotično” predavanje pod naslovom Oni se vraćaju… Neuobičajeni pokopi – vjerovanja u vampire?. Radi se o vjerovanju koje se može pratiti čak do vremena starih Asiraca i Babilonaca. To je vjerovanje koje je zamah dobilo tijekom 17. i 18. stoljeća, pa se tako javljaju imena Jure Grande, Petra Blagojevića, Arnola Paole itd.
prigorski.hr