Orguljski pozitiv čest je tip instrumenta koji se gradio za crkve na području sjeverne Hrvatske u razdoblju baroka. Bitnu razliku između orguljskog pozitiva i orgulja čini izrada svirne trakture te oni u pravilu imaju do šest registara i nemaju podal. Takvi tipovi instrumenta prestaju se graditi oko 1850-ih godina. Na području grada Križevaca postoje tri pozitiva građena u razdoblju od 1717. do 1832. godine. Osim „apatovečkoga“ orguljski pozitivi postoje u kapelama u Gušćerovcu i Tremi Pintićima. Oba instrumenta se trenutno nalaze u fazi obnove.
Apatovečki pozitiv raritetan je primjer takvog tipa instrumenta, s obzirom na vrijeme nastanka ne samo na području Hrvatske već i šire. primjeru. Spada u 1 posto najstarijih tipova orgulja sačuvanih na području Hrvatske, što mu također daje dodatnu vrijednost. Prema arhivskim spisima, izvorno je već 1717. godine bio smješten u župnoj crkvi u Glogovnici, odakle je bio premješten u kapelu u Svetoj Heleni te naposljetku u Apatovec oko 1900. godine.
Tamo je evidentiran tijekom pregleda orguljskog fonda Bjelovarsko-križevačke biskupije 2012.- 2014. godine u posve devastiranom stanju. Uvelike je oštećen i opljačkan (otuđene su uglavnom svirale) tijekom II. svjetskog rata i poraća. Njegovoj temeljitoj i sveobuhvatnoj obnovi, na inicijtivu Povjerenstva za orgulje Bjelovarsko-križevačke biskupije, pristupilo se 2015. godine te je ona trajala praktički dvije godine. Radove na njegovoj obnovi izvela je radionica Harmonija M iz Ivanić Grada. Sa stručne strane vodio ju je organolog i povjerenik za orgulje Bjelovarsko-križevačke biskupije Marko Đurakić.
Orguljski pozitiv predstavio je koncertom Marko Đurakić u srijedu, 26. srpnja na blagdan sv. Ane u župnoj crkvi sv. Ane u Križevcima, na veliko zadovoljstvo brojne publike. Na programu su bila djela G. Frescobaldija, J. P. Sweelincka, G. Böhma i D. Buxtehudea. Ovaj instrument ubuduće će na opće zadovoljstvo svih, predstavljati dodatnu i posebnu kulturnu ponudu grada kakvom se vrlo malo mjesta može podičiti.
prigorski.hr