Novi naslovi stigli su u Gradsku knjižnicu Franjo Marković Križevci. Pogledajte o čemu je riječ.
PISMA IZ BELGIJE I DRUGIH KRAJEVA / [tekst i fotografije] Marijana Šundov. – Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2016.
Pisma iz Belgije i drugih krajeva književni su prvijenac Marijane Šundov. U 43 putopisa pridodane su i fotografije Marijane Šundov u kojima piše o Belgiji ali i o drugim zemljama koje je posjetila. Svaki je tekst cjelina za sebe a slikom određenoga grada (Waterlooa, Liera, Leuvena, Brugesa, Ostendea, Sarajevo, Budimpešta, Amsterdam, Koln, Knokke, Luxemburg), građevine ili pojave poput „hvatanja sunca u Belgiji“ čitatelja se najprije uvodi u autorsko putovanje a potom potiče na razmišljanje i povratak samom sebi.
Putujući europskim gradovima autorici su putovanja i izgled proputovanih predjela povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i promišljanja. Katkada su naglašenija književno-umjetnička stilska obilježja a katkad publicistička. Stoga je knjiga bogata korisnim i zanimljivim informacijama (zašto Pariz ima samo jedan grad prijatelj, tko je i kada gradio mostove u Budimpešti ali i Sarajevu, što treba znati o belgijskoj čokoladi i pivu, koje su građevine poput „melodija u kamenu“).
Putopise sadrže bogatstvo osobnih promišljanja o sadašnjosti i prošlosti („Kakvu Europu želimo“ i „ Vode li svi putovi u Bruxelles“, reportaža vezana za Prvi svjetski rat čija je 100-godišnjica bila posebno obilježavana na Zapadu Europe) te asocijativnosti vezanih uz Domovinski rat koji je i sama iskusila.
U „Pismima iz Belgije” i drugih krajeva autorica poziva na putovanje ali i gledanje svijeta oko sebe drugim očima te sugerira i potiče buduće putnike:
„Putovanje je za mene uvijek bilo nešto više. Nije to samo dolazak do cilja nego traganje i traženje. Katkad više puta idem u isti grad istom cestom, no za mene to je uvijek drukčije putovanje jer ja nisam ista. Promislim, što ja to tražim? Što traže svi ljudi na putovanjima, po morima i lukama?“
GODINA SEOBE SRCA: ROMAN / Andy Jelčić. – Zagreb: Vuković & Runjić, 2017.
Godina je 1967. Odlazeći u Sudan, glavni se junak, kirurg, suočava s novim prostorima svojih izbora, profesionalnih i emotivnih, koji ga obogaćuju odlučnošću, ali mu u život unose i dinamiku trilera. Upravo ta dinamika, rastući i dobro motiviran napon, privlači čitatelja uz tekst i navodi ga da se sa strašću sve više unosi u stranice romanu u iščekivanju raspleta.
Situirajući svoj roman u nedavnu, a opet distanciranu prošlost obilježenu odrednicama drugačijeg društvenog sustava, autor osvještava limite ljudskih izbora i strategiju izbjegavanja zamki koje mogu preusmjeriti čovjekovu sudbinu.
Poznat kao jedan od najuglednijih hrvatskih prevodilaca i laureat brojnih nagrada Andy Jelčić imao je prilike učiti književni zanat od majstora svjetske književnosti. Kada se upustio u vlastito književno stvaralaštvo, već je bio savladao sve vještine koje se odnose prvenstveno na funkcionalnu upotrebu jezika, ali i na građenje književnih likova putem epizoda fabule, i kako efektno spajati jedno u funkciju drugoga da bi rezultat bio uvjerljiv prozni tekst. Zahvaljujući tim, unaprijed usvojenim vrlinama, Andy Jelčić razvija svoj roman tečnošću kakva karakterizira dobro komponiran film.
Ludwig Bauer
***
Andy Jelčić diplomirao je anglistiku i germanistiku i magistrirao na području teorije književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Profilirao se kao prevoditelj engleske i njemačke književnosti, za što je primio više nagrada.
Tijekom posljednjih petnaest godina objavljeno mu je više kratkih priča u zemlji i inozemstvu. Gotovo sve priče poslane na natječaje ušle su u uži izbor, a neke su i nagrađene. Objavio je dva romana.
ERVEHE: KNJIGA O JEDNOJ MAJCI: ROMAN / Luan Starova; – Zagreb: TIM press, 2017
Ervehe: Knjiga o jednoj majci osmi je roman Balkanske sage albansko-makedonskog pisca Luana Starove. Riječ je o lirskoj i meditativnoj, ali epski produljenoj potresnoj naraciji o višekratnom progonstvu što se proteže kroz nekoliko naraštaja i svojom difuznom prirodom trajno obilježava živote više generacija jedne obitelji.
Roman u naslovu nosi ime glavne heroine, pripovjedačeve majke Ervehe. Mlada albanska obitelj prinuđena je četrdesetih godina prošlog stoljeća napustiti domovinu i preko Ohridskog jezera doći do „obale egzila” u Makedoniji. Granica koju prelaze, u to vrijeme, nije samo najzatvorenija na Balkanu i u Europi, već je to i granica koja je sudbinu pripovjedačeve obitelji presjekla na dva dijela. U vječnom egzilu prema Europi, ali i prema samima sebi, u dihotomiji iščekivanja povratka i bježanja prema ideji Zapada, Majka je jedini postojani, nepokolebljivi stub koji, kako i sama kaže, postoji kako bi obitelj održao na životu.
Nezaobilazan kronotip ovog u presudnoj mjeri autobiografskog pripovijedanja predstavlja Balkan na kojem izvjesnost progonstva ima veoma kroničan karakter i trajanje. Starovin roman nije samo roman o jednoj Majci, ni o majci općenito. To je prije bolna priča doživljenog bjekstva, surovo neprohodnih granica, ukradenog vremena, zarobljenih nada i potencijala jedne obitelji.
***
Luan Starova (Pogradec, Albanija, 1941.) od 1943. godine živi u Makedoniji. Školovao se na makedonskom jeziku, a diplomirao je francuski jezik i književnost. Od 1974., nakon magisterija i doktorata u Zagrebu, specijalizira na Sorboni u Parizu na području moderne francuske književnosti, a karijeru nastavlja kao sveučilišni profesor na Filološkom fakultetu u Skoplju.
Bio je ambasador SFR Jugoslavije u Tunisu i u Palestini, zatim i prvi ambasador Republike Makedonije u Francuskoj, stalni predstavnik u UNESCO-u te nerezidentni ambasador u Španjolskoj i Portugalu.
Starova piše na makedonskom, albanskom i francuskom jeziku, a pozornost domaće i međunarodne književne i kulturne javnosti privukao je 1992. objavljivanjem romana Očeve knjige, koji će postati i knjiga matrica serije cikličkih romana koje autor objavljuje pod zajedničkim naslovom Balkanska saga.
Objavljeno je dvanaest romana tog ciklusa za koji je dobio nagradu „Marguerite Yourcenar” (izgovor: margerit jursenar) te Medalju Udruženja pisaca koji pišu na francuskom jeziku, kao i najviše francusko priznanje, Orden Legije časti ‒ Vitez umjetnosti i književnosti.
Uz prvijenac izdvajamo: Balkanski ključ (1995.), Put jegulja (2000.), Tvrđava od pepela (2003.), Ervehe. Knjiga o jednoj majci (2005.), Generalova ljubav (2008.).
Pripremo: Lovro Janeš
prigorski.hr