Novi naslovi stigli su u Gradsku knjižnicu Franjo Marković Križevci.
VRAŽICA NOSI PRADU… A BOGOVI KONFEKCIJU: PRET A PORTER PRIČE O POLITIČKOJ MOĆI / Mirela Holy. – Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2017.
Iz recenzija:
Knjiga Mirele Holy “Vražica nosi Pradu… a bogovi konfekciju” prikazuje hrvatsku politiku kao jedinstven pandemonij, privilegirano obitavalište zlih duhova ove zemlje. U njoj vidimo čestite konzervativce kako seksualno zloporabljuju djecu i tuđe bračne partnere bez trunke grižnje savjesti, ljevičarske ljepoduhe koji do podneva spavaju a polije podneva propovijedaju socijalnu pravdu namještajući milijunske poslove bližnjima. Naš političar, pokazuje Mirelina knjiga, mora imati solidno razvijen mozak, iznimno široka leđa – u koja će se u prvoj krivini zabiti deseci prijateljskih noževa – puno vazelina i nosnice koje ne može razvaliti ni letalna doza bijelog praha, ali nikako i ni u kojem slučaju ne smije imati savjest, jer je tad dibidus propao. (Boris Rašeta, novinar)
Parafrazirajući naslov poznate knjige smještene u svijet visoke mode promatran iz vizure autsajdera, modno obrazovana Mirela Holy pripovjeda o onom po čemu je ipak svi bolje poznajemo, hrvatskoj političkoj stvarnosti. Kao što junakinja knjige “Vrag nosi Pradu” začudno promatra i usput secira okrutan svijet modnih intriga, Mirela Holy se postavlja u istu poziciju progovarajući o svojim doživljajima u svijetu ništa manje okrutne ali i živopisne političke scene u Hrvata. Iako se formalno povukla iz politike, na čitatelju ostaje da zaključi da li je Mirela Holly danas doista autsajder na našoj političkoj sceni? (Nenad Korkut, modni analitičar)
Nakon “Komunikacijskih strategija magije”, Mirela Holy vodi nas u magiju visoke politike, mnogima neodoljive, makar znaju da je prilično mračna. Parodirajući stil self-help priručnika, britka i duhovita, ova bi knjiga dobro došla Donaldu Trumpu, kada bi on čitao. (Milana Vuković Runjić, književnica)
***
Mirela Holy (Zagreb, 15. prosinca 1971.) je hrvatska političarka, osnivačica stranke Održivi razvoj Hrvatske – ORaH.
Bila je ministrica u Vladi Zorana Milanovića.
KNJIGA ŠAPATA / Varužan Vosganjan – Zagreb: Sandorf, 2017.
Armenska ulica slikovito je mjesto u rumunjskom gradu Focşaniju 1950-ih, gdje dječak Varužan odrasta u parama kave od svježe isprženih zrna, među mirisima smočnice bake Armenuhi i među abecedarima i fotografijama djeda Garabeta. Ali armenski starci iz autorova djetinjstva ne pripovijedaju o ugodnim događajima, nego o užasima. Pripovijedajući, pokušavaju se osloboditi svojih trauma, ali i trauma čitavog dvadesetog stoljeća.
Priče o genocidu iz 1915., o beskrajnim konvojima izgnanika u Krugovima smrti, u pustinji Deir-ez-Zor, o Armencima na putu u egzil, u ovom su romanu ispripovijedane na uznemirujuć i veličanstven način.
***
Varužan Vosganjan, pisac, političar i ekonomist armenskog porijekla rođen je 1958. u gradu Craiova, u Rumunjskoj. Međunarodnu je književnu slavu stekao zahvaljujući Knjizi šapata, knjizi-simbolu protiv zločina genocida, romanu prevedenom na više od dvadeset jezika. Osim romana, objavljuje poeziju, kratke priče, eseje i tekstove o ekonomiji.
Vosganjan je obnašao i funkciju ministra ekonomije u dvije vlade. Predsjednik je Udruženja pisaca Rumunjske.
ZMAJSKA ZORA / Milena Benini. – Zagreb: Zagrebačka naklada, 2016.
Milena Benini već je dugi niz godina prisutna na hrvatskoj književnoj sceni i kao teoretičarka i prevoditeljica, no prvenstveno kao autorica prepoznatljivog stila i široke imaginacije. Prepoznata u zemlji i u inozemstvu, u svojim je radovima od najranije dobi (objavljivati je počela s 15 godina) pokazala smisao za humor, vrsnu konstrukciju, te iznad svega osjećaj za karakter i dijalog kakav se rijetko susreće.
Bez obzira radi li se o pripovijetkama ili romanima, Benini svoje likove predstavlja u pravom, ljudskom svjetlu i uvijek ih čini realnima i prepoznatljivima. Gradeći svoje priče obično u svijetu izmještenom iz svakodnevnog, autorica svojim čitateljima omogućuje da sami izgrade svoju interpretaciju, no uvijek s dozom povezanosti sa stvarnošću koja njena djela čini relevantnim i zanimljivim.
Roman “Zmajska zora” iskazuje iste te osobine, dodatno se ističući originalnom uporabom hrvatske mitologije i njezinom rekontekstualizacijom u suvremeno doba. Iako na prvi pogled priča o vješticama, zmajevima i krsnicima, zapravo govori o mnogo dubljim pitanjima, od (samo) određivanja identiteta, preko tolerancije i pokušaja razumijevanja drugog, pa sve do i danas, nažalost, aktualnog pitanja prorađivanja ratnih trauma.
Zaodijevajući ta vrlo ozbiljna pitanja u pitku i dopadljivu priču koja se oslanja na istarske predaje, te kontrastirajući tradiciju i suvremenost, Benini u ovom romanu nudi nešto što u domaćoj književnosti još nismo vidjeli, a istovremeno se u potpunosti uklapa u svjetske književne trendove koji ponovno i sve više naginju raznim oblicima magijskog realizma i preklapanja s fantastičnim.
***
Milena Benini (Zagreb, 1966.) je hrvatska književnica i prevoditeljica. Obrazovala se u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, slušala je francuski i komparativnu književnost te novinarstvo na Zagrebačkom sveučilištu, a diplomirala komparativnu književnost na sveučilištu St. George u Oxfordu.
Piše romane, novele i kratke priče.
Pripremo: Lovro Janeš
prigorski.hr