Zamjenik križevačkog gradonačelnika Tomislav Katanović nije se kandidirao na lokalnim izborima koji će završiti u nedjelju, 2. lipnja 2017. Takav potez iznenadio je mnoge, a mi smo razgovarali o njegovom političkom mirovanju na ovim izborima i budućim planovima.
Posljednji dani su pred Vama u ulozi zamjenika gradonačelnika Križevaca. Kakav je Vaš komentar na učinjeno, za što ste se zauzimali i na što ste ponosni u mandatu?
Od početka mandata do početka ovogodišnje predizborne kampanje gotovo da sam „iskakao iz paštete“. Ujutro sam primao stranke, sudjelovao u pripremi projekata, planiranju i provođenju aktivnosti, obilazio gradilišta, a poslijepodne i uvečer prisustvovao događanjima. Odazivao sam se na sve pozive i sva događanja jer smatram da nije jednako čitati o pojedinim projektima, radu pojedinih udruga i društava, njihovim problemima i uspjesima, i doživjeti ih na licu mjesta u izravnom kontaktu sa sugrađanima.
Zauzimao sam se za „otvaranje“ Gradske uprave, inzistirao sam na reorganizaciji koja je tek djelomično provedena. Inzistirao sam na javnoj objavi što većeg broja dokumenata i informacija putem interneta, izdali smo i prve „Proračune u malom“, sve kako bi Križevci ušli među prvih 20-tak najtransparentnijih jedinica lokalne samouprave. Zauzimao sam se za što veću participaciju, sudjelovanje građana u odlučivanju. Nažalost, sve je nailazilo na snažan otpor.
Zalagao sam se za bolje, ali i pravednije socijalne usluge. Na moju inicijativu otvorena je i Socijalna samoposluga “Sv. Marko Križevčanin”, projekt koji smo realizirali uz pomoć Gradskog društva Crvenog križa, Caritasa, Volonterskog centra Link i brojnih pojedinaca, a posebno bih istaknuo tri dame, Đurđicu Trbus, Nadu Šegrt i Miru Harča. I tu je bilo dosta otpora i podmetanja, ali smatrao sam da je briga za socijalno ugrožene građane daleko važnija od bilo čijeg političkog imidža.
Posebno se ponosim velikim projektima koje smo završili u ovom mandatu poput Knjižnice, TiC-a, TPiRC-a. Ti su projekti, osim financijski, bili iznimno zahtjevni i organizacijski. Vodio sam i sudjelovao na nekim od najkritičnijih operativnih sastanaka sa izvođačima radova i kontrolnim tijelima (SAFU), kada je bilo upitno hoćemo li uspjeti u realizaciji tih golemih projekata ili će sve propasti, a Grad utonuti u višegodišnje financijske dubioze.
Posebno se ponosim i međunarodnim imidžem našeg Grada. Predstavljao sam naš Grad na brojnim međunarodnim konferencijama u zemlji i inozemstvu. Križevci su mnogo puta isticani kao primjer dobre prakse, a dobar međunarodni imidž kapital je kojeg se u vremenu pred nama može vrlo dobro iskoristiti za privlačenje investitora, turista, posjetitelja i snažniji lokalni razvoj.
Ostala je enigma zašto se niste kandidirali na lokalnim izborima?
Odgovor na to pitanje teško je sažeti u par rečenica.
Učlanio sam se u HSS zbog toga jer je to bila povijesno, ideološki pa i kulturološki najvažnija politička stranka u Hrvatskoj i 17 godina sam prikupljao znanje i iskustvo, mnogi su očekivali da ću se na ovim izborima kandidirati.
Bio je to potpuno logičan i očekivan slijed koji smo zajedno gradili godinama, no u kaljuži podjela, unutarstranačkog revanšizma i osobnih interesa pojedinaca, za to nije bilo prilike.
Unatoč svemu, nisam prelazio u druge stranke. Nisam osoba koja političke stranke doživljava kao nogometne ekipe koje se razlikuju samo u boji dresa ili kao alat za ostvarivanje osobnih ambicija.
Kad sam tome pribrojio još neke već navedene razloge, odluka koju sam donio nije bila laka ali je bila jedina logična.
U nedjelju je drugi krug izbora. Mario Rajn i Branko Hrg su ostali u utrci za čelno mjesto Križevaca. Kako komentirate kampanju i koja su Vaša predviđanja?
Moj dojam je da kampanje do prvog kruga kao da nije ni bilo. Zaiskrilo je tek nakon rezultata 1. kruga koji su očito mnoge iznenadili.
Nakon toga, u ovoj kratkoj predizbornoj kampanji, puno se toga moglo čuti, različitih obećanja, strahovanja, procjena i ocjena.
Smatram da je puno važnije naglasiti da se ništa dramatično ne može i neće dogoditi.
Iako je u dijelu javnosti još uvijek snažna percepcija gradonačelnika kao lokalnih šerifa koji rješavaju sve probleme i o kojima ovisi hoće li sutra izaći sunce, stvarnost je naravno posve drugačija.
Politička i društvena okolina u Hrvatskoj posljednjih se godina značajno promijenila, prije svega zbog standarda koje smo preuzeli ulaskom u EU ali i pritisaka civilnog sektora.
Realizacija projekata više ne ovisi o tome tko si je s kim dobar, tko je s kim prijatelj ili stranački kolega, već koliko su kvalitetno projekti pripremljeni.
Projektne ne pripremaju gradonačelnici već gradske službe, a postupci i kriteriji ocjenjivanja projekata javno su dostupni i prostor za bilo kakve manipulacije smanjen je na minimum. Nažalost, još uvijek postoje pojedinci, i u medijima i u politici, koji zbog senzacionalizma ili pak osobnih interesa i dalje guraju takve zastarjele teze.
Posljednjih je godina u Križevcima bilo puno političkih previranja, prelazaka i stranačkih akvizicija, osnivanja novih stranaka i brojnih do sada rijetko viđenih situacija. U takvoj je situaciji predviđanje rezultata iznimno nezahvalno.
Mislim da je uz kvalitetu kandidata u najmanju ruku jednako (ja vjerujem i više) važan njihov tim i njihova osobna spremnost za prihvaćanje tuđeg mišljenja i uključivanje što većeg broja stručnih pojedinaca, pa i prihvaćanje participacije građana u procesima odlučivanja. Promjene u društvu se danas odvijaju prebrzo i samo ćemo ih takvim pristupom moći pratiti.
Jesu li Križevčani zadovoljni s poznatim ili će glasati za promjene, saznat ćemo već u nedjelju navečer.
U kojem smjeru bi po Vama Križevci trebali nakon izbora?
Što se tiče politike, smatram da se iz politike trebaju odstraniti ljudi čija se retorika svodi na „mi ili oni“, ljudi koji u nedostatku znanja, ideja i vizije razvoja, svoju političku snagu grade na međustranačkim sukobima.
Sve hrvatske stranke su hrvatske stranke, svaka ima potporu dijela našeg društva i samo zajedno možemo stvarati bolje društvo. Stoga smatram da je obveza svakog političara da sjedne i razgovara sa svakim, ne moraju se složiti, ali moraju poštivati glasove svih građana, pa i one svojih političkih oponenata. Onima koji za to nisu sposobni, nije mjesto u politici.
Mislim da su u tom pogledu Križevčani već u prvom krugu pojedincima poslali jasnu poruku.
Što se tiče gospodarstva, smatram da budući imperativ mora biti razvoj kvalitetne, educirane i konkurentne radne snage. Broj nezaposlenih nije isto što i broj radnika. Uz izvrsne infrastrukturne preduvjete koje smo stvorili i odličan geostrateški položaj, kvaliteta i kvantiteta radne snage ključan je faktor za nova zapošljavanja i razvoj gospodarstva.
Izuzetno je bitno da kod novih generacija razvijamo inovativnost i poduzetnički duh. Grad ne može provesti kurikularnu reformu u školama ali može koristiti svoje „alate“ poput udruga članica Zajednice tehničke kulture, Pučkog otvorenog učilišta i Tehnološkog parka i razvojnog centra kako bi se približili tom cilju.
Posebnu pažnju treba posvetiti razvoju poljoprivrede. Poljoprivreda je gospodarska grana na kojoj se nigdje u svijetu u pravilu ne temelji gospodarski rast, ali je strateški izuzetno važna, pogotovo za Križevce u kojima je više od pola stanovništva egzistencijalno vezano uz poljoprivrednu proizvodnju. Kao dobar primjer mogu poslužiti njemačka poljoprivredna gospodarstva koja nisu konkurentnija jer proizvode jeftinije mlijeko i meso, već zato jer plasiraju proizvode više dodane vrijednosti, a još bitnije što proizvode i energiju iz obnovljivih izvora. Grad i tu može dati značajniji doprinos.
Što se tiče lokalnog razvoja, pred nama je iznimno važan proces izrade nove Razvojne strategije Grada Križevaca, temeljnog razvojnog dokumenta. Križevci su specifično područje, površinom gotovo 3 puta veći od Koprivnice, s oko 30 % manje stanovnika. Koprivničko stanovništvo živi u 9 naselja dok je križevačko raspršeno na čak 60 naselja. Velika raspršenost izuzetno je infrastrukturno opterećenje ali cilj Gradske uprave mora biti pružiti minimalni i težiti ka jednakom komunalnom standardu za sve naše sugrađane u svih 60 naselja. Nova strategija mora prepoznati te specifičnosti, a mjere moraju spriječiti depopulaciju sela te osigurati ravnomjeran razvoj cijelog prostora.
Politika Grada kao jedinice lokalne samouprave mora se temeljiti na održivom i ravnomjernom razvoju. Svoj razvoj i budućnost moramo temeljiti na razvoju znanja, inovativnosti i proaktivnosti svakog pojedinca, a Grad može i mora postati mali ali uređeni srednjoeuropski gradić bogate tradicije i kulture, čistog okoliša te moderne i razvijene industrije.
Vaši planovi nakon nedjelje?
Nakon odluke koju sam donio imao sam nekoliko političkih ponuda, no nisam se želio „zbrinuti“ odricanjem od svojih političkih i osobnih načela, pa prije svega u sljedećim mjesecima moram riješiti osnovna egzistencijalna pitanja. Puno energije morat ću posvetiti i doktorskom studiju, a najviše bih se volio posvetiti obitelji.
Što se tiče Grada, diplomirao sam poljoprivredu u Križevcima, agroekonomiku u Osijeku, strateško poduzetništvo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a trenutno kao doktorand na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu pripremam istraživanje iz područja digitalne transformacije organizacija i koncepta pametnih gradova.
Završio sam i brojne edukacije iz upravljanja projektima, upravljanja kvalitetom, upravljanja ljudskim resursima, program Akademije za politički razvoj i program Državne škole za javnu upravu.
Deset godina sam bio gradski vijećnik i 4 godine zamjenik gradonačelnika. Od ukupno 15 godina staža, 11 sam proveo u gospodarstvu i 4 u javnoj upravi.
Zbog toga smatram da mogu doprinijeti razvoju našeg Grada.
Svoje znanje i iskustvo vrlo rado ću staviti na raspolaganje svakome, tko, kada i koliko to zatraži od mene.
Moja ljubav prema Križevcima nije nikada bila niti će biti uvjetovana funkcijama ili beneficijama. 17 godina pratim lokalnu društvenu „scenu“ i bez obzira na nedjeljni rasplet optimističan sam jer imam dojam da se posljednjih godina profilirala jedna nova generacija mladih i stručnih ljudi koja isto tako razmišlja, i koja će u budućem vremenu, i kroz politiku i kroz civilni sektor, raditi na dobrobit naših Križevaca.
prigorski.hr