Potaknuti komentarima oko ‘spolne kvote’ koja bi konačno trebala zaživjeti na našim izbornim listama, uz visoke novčane kazne zbog nepoštivanja, te nastojanjima kandidata i opcija da i dalje izbjegavaju ovaj uvjet izravno ili neizravno, nastojali smo doznati više, kako se prema tome odnose same žene, poglavito one koje su se našle na listama u doista većem postotku nego inače.
Mijenjaju li se stvari doista ili je u pitanju samo dekor i nova dimna zavjesa za birače? Postavili smo nekolicini kandidatkinja pitanja i odgovore smo dobili od šest kandidatkinja.
Koji je motiv pojavljivanja na izbornoj listi? Iako su, naime, propisane kvote koje osiguravaju podjednaku zastupljenost spolovima, politika se i dalje doživljavana kao ‘muški’ posao. Najbolje to dokazuje jedna od lista na kojoj su matematičkom preciznošću žene svrstane ispod polovine liste, a muškarci na prvih dvadesetak mjesta. Iako ne tako doslovce, ni druge liste većinom ne izgledaju mnogo bolje. Zanima me da li svojim pojavljivanjem očekujete mogućnost mijenjanja ovakve situacije?
Livija Jakopović (nezavisna kandidatkinja na listi grupe birača Željka Lackovića za Županijsku skupštinu Koprivničko-križevačke županije): Moj motiv je samo jedan…pomoći starima,nemoćnima, siromašnima… Upustila sam se u to iz razloga jer mislim da ću tako lakše pomoći onima kojima je pomoć potrebna, da potaknem ljude na humanost jer je tako malo ima.
Da pokažem onima koji ne vide dalje od svog nosa kako postoje ljudi koji su kruha gladni i željni svega. Žalosno je da nas opet kao žene drže manje vrijednima, iako vjerujem da bi neke žene puno bolje i više napravile u politici nego muški… Ne kaže moja mama uzalud da sam ja mnogo muško za jedno žensko…
Ivana Šatrak (kandidatkinja HSS-a za gradonačelnicu Križevaca): Žene su temelj društva i zaslužujemo biti na čelnim mjestima. Isto tako, viša razina empatije, drugačija perspektiva i osjetljivost na društvenu problematiku čini nas žene savršenim političkim kandidatima. Mnoge stranke doista stavljaju žene na listu samo u svrhu ispunjavanja kvote, tako da ta uredba nema smisla.
Liste se trebaju sastavljati prema sposobnostima i obrazovanju kandidata, a kako bi se takvi ženski kandidati uključili u politički život trebamo ih na to poticati i izvan predizbornih kampanja. Vjerujem da ću svojom kandidaturom potaknuti žene za sudjelovanje u političkom životu, ali ću na tome aktivno raditi i nakon izbora.
Tena Teklić (nezavisna kandidatkinja na listi grupe birača Mario Rajn za Gradsko vijeće Grada Križevaca): Motiv uključenja je definitivno to da je došlo vrijeme da grad preuzmu mladi ljudi koji ce puno bolje znati iskoristiti neiskorištene gradske potencijale i grad dovesti na dostojanstvenu razinu.
Sanela Stručić (nezavisna kandidatkinja na listi grupe birača Mario Rajn za Gradsko vijeće Grada Križevaca): Motiv mi je bio da kao žena imam jednako pravo glasa sa muškarcima i da se moja mišljenja i stavovi jednako uvažavaju. Nadam se da će žene sve češće biti visoko smještavane na listama, ali i da će ih više biti kao nositeljica liste, a ne da se svrstavaju na posljednja mjesta.
Martina Kuntić (kandidatkinja na listi HDZ-a za Županijsku skupštinu Koprivničko-križevačke županije): Tek nedavno sam se uključila u politički život i smatram da bih mogla svojim potencijalom pridonijeti boljitku. Dobila sam priliku biti na listi, te sam je naravno i prihvatila, te također vjerujem da ću biti u Županijskoj skupštini.
Nataša Sladić (nezavisna kandidatkinja na listi grupe birača Željka Lackovića za Županijsku skupštinu Koprivničko-križevačke županije): Moje pojavljivanje na izbornoj listi je zbog težnje da se konačno dogode neke promjene. Ne znam koliko sam pojedinac može promijeniti neke stvari, ali našla sam se na izbornoj listi ljudi koji imaju razrađenu strategiju što znači konkretnost, izvodljivost i jasan cilj.
Kakva su očekivanja od ovih izbora, obzirom na položaj žena u politici? Ako dođeš u priliku da budeš izabrana, ne pribojavaš li se situacija biranja između ‘stranačke stege’ i interesa i uvjerenja koja su te potakla na kandidiranje?
Sanela Stručić: Moja očekivanja su da će sve što će neka žena reći biti jednako uvažavano kao i da je riječ muška.
Ivana Šatrak: Smatram da ljudi više pažnje obraćaju na obrazovanje i sposobnosti kandidata nego na spol te činjenica da sam žena neće značajno utjecati na izborni rezultat. Nimalo se ne pribojavam takvih situacija. Stranačke vrijednosti su jednake mojima – stavljanje glasa naroda na prvo mjesto. Kolegice i kolege me podupiru upravo zbog mojih čvrstih stajališta i sposobnosti da ne podlegnem ikakvim pritiscima.
Nataša Sladić: Koja su moja očekivanja, teško je reći. S obzirom da velik dio odgovornosti leži na političkim strankama koje bi trebale potaknuti pojavljivanje žena na kandidacijskim listama, ne samo kako bi popunile zakonsku kvotu, već kako bi ravnopravno doprinijele postizanju društvene jednakosti.
Pitanje je bi li se uključivanjem većeg postotka žena u politici, ne samo na listama, nego i u izabranim predstavničkim tijelima, te izvršnim funkcijama, lakše provodile nužne razvojne promjene u našem društvu?
Ivana Šatrak: Naravno. Evo, ranije sam istaknula da su žene osjetljivije na društvene probleme, ali moram dodati i da smo spremnije poduzeti teške korake i žrtvovati se na višestruke načine da bi došle do zadovoljavajućeg rješenja. Žene su čudesna bića: majke, radnice, učiteljice, kućanice, prijateljice, volonterke, supruge, njegovateljice- često sve od navedenog u isto vrijeme. Ako itko može transformirati naše društvo onda su to zaista žene.
Sanela Stručić: Mislim da bi se uključivanjem više žena u politiku svakako provele velike promjene jer žene u svakom slučaju imaju drugačija mišljenja od muškaraca, a samim time i naše ideje su drugačije. Kao nježniji spol obično na puno stvari gledamo drugačije i samim time bi rješenja na brojne probleme i promjene koje su potrebne bile vrlo vjerojatno lakše izvedive.
Martina Kuntić: Što se žena u politici tiče, smatram da nije nužno da bude određeni postotak žena već da budu kvalitetni ljudi koje politika zanima i koji žele svojim trudom, radom i znanjem pridonijeti društvu.
Nataša Sladić: Da bi se žene potaknule da se kandidiraju na listama, potrebno im je omogućiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a to mogu isključivo uz pomoć muškaraca. Kad bi poslovne i privatne uloge bile ravnopravno podijeljene između muškaraca i žena, imali bi preduvjete za povećanje broja žena u politici.
‘Ljepšoj strani politike’ želimo da se uspiju pozicionirati u budućim predstavničkim tijelima i da utru put itekako nužnim promjenama mentaliteta i navika.
Zdenko Balog/prigorski.hr