Tihana Kraljić, nezavisna je kandidatkinja za zamjenicu župana Koprivničko-križevačke županije i druga na listi Željka Lackovića za Županijsku skupštinu. Budući da je njeno ime bilo često spominjano proteklih dana, razgovarali smo o predizbornoj kampanji, planovima i aktualnim temama. Pročitajte što nam je rekla.

Tko je Tihana Kraljić? Predstavite čitateljima Vaš životni i poslovni put?

Rođena sam 1969. godine u Koprivnici, udana sam, majka dvoje djece i sa obitelji živim u Carevdaru. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirala sam na smjeru Računovodstvo i poslovne financije, a 2010. godine upisala sam Međunarodni doktorski studij Poduzetništvo i inovativnost. Od prosinca prošle godine doktorica sam znanosti u znanstvenom polju ekonomije.

Od 24 godine radnog staža 20 godina radim u institucijama Koprivničko-križevačke županije i za Koprivničko-križevačku županiju i to u segmentu gospodarstva. Bila sam prva ravnateljica županijskog Centra za poduzetništvo i PORE Razvojne agencije Podravine i Prigorja.

Od 2008. do 2011. godine bila sam „na privremenom radu“ u Zagrebu u Ministarstvu gospodarstva najprije kao Ravnateljica uprave za malo gospodarstvo, a od svibnja 2010. godine kao državna tajnica zadužena za poduzetništvo. Želim naglasiti da je u to vrijeme obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo bilo u fokusu rada i Vlade RH i KKŽ.

Kao financijaš uvijek se volim koristiti brojkama, pa ću to učiniti i sada. U Županiju je u tom razdoblju iz Ministarstva gospodarstva „došlo“ 44.176.814,00 kuna. Od toga iznosa 18.800.000,00 kuna uloženo je u infrastrukturu i opremanje poduzetničkih zona, od čega pojedinačno najviše za zonu u Koprivničkom Ivancu 6.400.000,00 kuna i za zonu Gornji Čret u Križevcima 5.175.000,00 kuna.

Ostatak od 25 milijuna kuna su najvećim dijelom bile direktne potpore poduzetnicima, ali i ulaganja u školske praktikume, učeničke zadruge i u Obrtnički i gospodarski sajam u Križevcima. Ne treba zaboraviti da su u to vrijeme jedinicama lokalne samouprave, a posebno Gradu Križevcima darovane vrijedne nekretnine.

Ukupna vrijednost darovanog zemljišta za poduzetničke zone u našoj županiji procijenjena je na 36 milijuna kuna. Ako se to sve zbroji ukupna ulaganja u razvoj poduzetničkih zona i poduzetništva u tom četverogodišnjem mandatu Vlade RH u Županiju iznosila su 80 milijuna kuna.

Nakon predstavljanja nezavisne liste kandidata Željka Lackovića župan Koren žestoko se obrušio na Vas i optužio da iznosite netočne podatke i da govorite protiv svojih kolega iz PORE?

Ponovit ću podatke koje sam iznijela na predstavljanju, a koje je prošle godine objavio Institut za javne financije o Pomoći Europske unije županijama, gradovima i općinama u razdoblju 2011.-2014. kao rezultat istraživanja proračuna iz evidencije Ministarstva financija.

Činjenica je da je Koprivničko-križevačka županija u razdoblju od 2011. do 2014. godine uspjela povući skromnih 932.000,00 kuna iz EU fondova ili svega 8,1 kunu po stanovniku. U istom razdoblju Međimurska županija bila je uspješnija čak 5 puta, a Virovitičko-podravska 28 puta.

Onaj tko me prozivao samo je potvrdio da ne zna za te podatke i da o financiranju iz fondova EU nije vodio računa. Činjenica je da do današnjeg dana Koprivničko-križevačka županija iz fondova EU nije realizirala niti jedan kapitalni projekt i da zbog toga danas gledamo u leđa županijama koje su donedavno bile puno nerazvijenije od nas, kao što je na primjer Virovitičko-podravska županija.

Djelatnici PORE na čelu s ravnateljicom su odradili najviše posla u pripremi i provedbi EU projekata u županiji, ali problem je u tome da to nisu bili kapitalni projekti, nego mali projekti. Županija nije pozicionirala PORU kao stožernu instituciju bez koje se u županiji ne može pripremati niti jedan kapitalni projekt, niti je jasno i na vrijeme definirala njezinu ulogu u odnosu na projekte jedinice lokalne samouprave.

Zašto ste izašli iz HSS-a?

U Hrvatsku seljačku stranku sam ušla kao ravnateljica županijskog Centra za poduzetništvo u drugom mandatu 2003. godine. HSS je tada u Koprivničko-križevačkoj županiji na čelu s Josipom Friščićem bio ne samo prva stranka po broju načelnika i ostalih dužnosnika, nego se tada zaista radilo složno i za opće dobro svih žitelja županije. Mnoge male i siromašne općine doživjele su pravu preobrazbu, a cijeli prostor županije bio je jedinstven.

Od 14. prosinca 2005. godine pa do kraja mandata 2009. godine obnašala sam dužnost predsjednice Gradskog vijeća Grada Križevaca, a nakon toga do svibnja 2010. dužnost potpredsjednice Gradskog vijeća, kada sam zbog nespojivosti s dužnošću državne tajnice stavila svoj vijećnički mandat u mirovanje.

U Gradskoj organizaciji HSS-a Križevci uvijek sam bez zadrške iznosila svoje stavove i branila interese običnih malih ljudi. Podsjetit ću samo na jedan od takvih primjera, a to je prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta 2007. godine u katastarskoj općini Ruševac kada je 31,5 ha državnog poljoprivrednog zemljišta umjesto lokalnom OPG-u čija obitelj generacijama živi isključivo od poljoprivrede prodano novotvorenom OPG-u.

To mi nikako nije bilo u duhu HSS-a i zaštite malih obiteljskih gospodarstava, pa sam kao predsjednica Gradskog vijeća glasala protiv i zapravo počela shvaćati da tadašnjem vodstvu uopće nije stalo niti do sela niti do seljaka.

Početkom 2012. godine bez puno kalkuliranja izašla sam iz HSS-a, jer sam bila sigurna da stranku takvog svjetonazora ne mogu voditi ljudi koji su na poziciju došli rušeći sve pred sobom. Vrijeme je pokazalo da sam bila u pravu, ali niti u jednom trenutku zbog toga nisam likovala, jer je u cijelom tom „projektu“ Koprivničko-križevačka županija puno izgubila.

Zašto ste se odlučili kandidirati za zamjenicu župana nezavisnog Željka Lackovića? 

Pet godina promatrala sam što se događalo na političkoj sceni u županiji, ali i u županiji kao instituciji i kao jedinstvenom prostoru. Ne mogu se pomiriti s činjenicom da Koprivničko-križevačka županija stagnira. Županija ima ozbiljne strukturne probleme i ovi su izbori zadnja šansa da se stvari počnu mijenjati na bolje.

Prema Indeksu razvijenosti koji je glavni instrument politike regionalnog razvoja Koprivničko-križevačka županija je u I skupini s indeksom razvijenosti manjim od 75% prosjeka Republike Hrvatske. Ono što nas treba posebno zabrinuti je pad indeksa u razdoblju od 2010. godine kada je iznosio 64,32% u odnosu na 2013. godinu kada je pao na 59,19%.

Županija je od 2001. do 2011. Izgubila 8.883 stanovnika što je grad veličine Đurđevca, a unatoč tome Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku je ispod prosjeka RH (zadnji službeni podaci za 2013. godinu Koprivničko-križevačka županija 8.768 EUR-a, Republika Hrvatska 10.228 EUR-a i Europska unija 26.600 EUR-a).

Obrazovna struktura stanovništva je ispod prosjeka Republike Hrvatske (37% stanovništva Koprivničko-križevačka županija ima završenu osnovnu školu-prosjek RH je 21%, visoko obrazovanih je 10,6%, a prosjek RH je 15,5%).

Unatoč takvoj obrazovnoj strukturi Županija je ukinula Odjel za poljoprivredu i propustila osigurati preduvjete za bolje korištenje sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. U županiji nisu na vrijeme započete aktivnosti na osnivanju Lokalnih akcijskih grupa – LAG-ova i nije se vodilo računa o jedinstvenosti prostora županije. Posljedica toga je da će naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva imati daleko manje prilike za financiranje kupnje nove mehanizacije, izgradnje objekata i ulaganja potrebnih za poštivanje nitratne direktive.

Nakon 1. srpnja 2013. godine i ulaska Hrvatske u Europsku uniju ništa više nije isto. Pitanje svih pitanja postaje da li ste stvorili kadrovske, organizacijske i financijske pretpostavke da možete koristiti sredstva iz fondova EU i njima financirati razvoj županije ili ne.

Gospodin Lacković pravo je osvježenje na političkoj sceni u našoj županiji. Na primjeru Grada Đurđevca pokazao je što se u kratkom roku može napraviti ako se promijeni pristup upravljanju i ako se zna što i kako treba raditi.

Kada se odlučio kandidirati za župana pokazao je da razumije problematiku upravljanja županijom i da želi da Koprivničko-križevačka županija ide naprijed. Odlučila sam se na kandidaturu jer vjerujem da je u ovom trenutku Željko Lacković kao župan najbolji izbor za promjene koje su nužne u upravljanju u Županiji.

Kako vidite Koprivničko-križevačku županiju u narednim godinama?

Koprivničko-križevačka županija do kraja sljedećeg mandata mora biti u samom vrhu županija u RH po visini iskorištenih sredstava iz fondova EU, a to znači da se moraju realizirati kapitalni projekti kao što su vodoopskrba i odvodnja, projekti navodnjavanja i kapitalni projekti u zdravstvu. Sve županijske službe i institucije na čelu s POROM bit će usmjerene prema tom cilju.

Kao nezavisni župan i zamjenici osigurat ćemo jednak pristup prema svim jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama neovisno o tome koja će politička opcija pobijediti u kojoj sredini. Gledat ćemo prioritete svake općine, njezinu razvijenost i stvarne potrebe i tome ćemo prilagoditi svoju aktivnost.

Ako je u Općini Gornja Rijeka prioritet ambulanta, onda će ona biti prioritet i Koprivničko-križevačkoj županiji bez obzira tko će dobiti izbore i nema šanse da sredstva iz Županijskog proračuna dobije neka razvijenija općina za uređenje središta naselja dok imamo sredine koje imaju takve probleme.

Poduzetničke zone će biti stavljene u funkciju, a obrt, malo i srednje poduzetništvo i poljoprivreda opet će biti u fokusu županije.

Županija će na nacionalnoj razini biti pozicionirana tamo gdje joj je mjesto, tamo gdje to zaslužuju njezini stanovnici, vrijedni Podravci i Prigorci, generacije obrtnika i gospodarstvenika koji su razvijali ovaj kraj.

Nećemo dozvoliti da budemo pasivni promatrači procesa koji se dešavaju, bit ćemo proaktivni, želimo novac iz EU fondova, investicije i gospodarsku aktivnost koji sa sobom nose radna mjesta i viši standard života za svakog žitelja županije.

Za koje projekte bi iz županijskog proračuna izdvojili više novaca, a gdje bi eventualno rezali?

Na žalost stanje u proračunu Koprivničko-križevačke županije nije dobro, što će nam dodatno otežati planove u realizaciju kapitalnih projekata. Kada se formira Županijska skupština među prvim točkama dnevnog reda naći će se rebalans proračuna.

Sada imamo konzervativni pristup vođenju županije a to znači da će županija samo održavati hladni pogon. Mi se zalažemo upravo za suprotno, za proaktivni pristup, za realizaciju projekata.

Ono što je sigurno da nećemo dirati u stavke proračuna koje se odnose na smanjenje socijalnih davanja ili koje bi imale za posljedicu smanjenje standarda u zdravstvu ili školstvu. Tražit ćemo uštede u postupcima javne nabave, smanjit ćemo troškove gdje god je to moguće, a svi proračunski korisnici će morati dio sredstava osiguravati iz sredstava fondova EU.

Poruka za kraj.

Nezavisna lista Željka Lackovića i ja osobno kao kandidatkinja za zamjenicu župana vodit ćemo kampanju na način da se natjecanje političkih stranaka preseli s ideološke na projektnu razinu, a birači će odlučiti tko poznaje razvojne probleme i tko ima znanja, snage i volje da ih rješava.

prigorski.hr