HRVATSKO PLANINARSTVO U 1000 SLIKA: JUBILARNO IZDANJE POVODOM 140. OBLJETNICE HRVATSKOG PLANINARSTVA / Željko Poljak i Alan Čaplar. – Zagreb: Hrvatski planinarski savez, 2014.
Povodom 140. obljetnice organiziranog hrvatskog planinarstva Hrvatski planinarski savez izdao je opsežnu fotomonografiju »Hrvatsko planinarstvo u 1000 slika«, dosad najopsežniju knjigu o povijesti hrvatskog planinarstva. Ta monografija na slikovit način predstavlja razvoj i visoke dosege naše krovne udruge, udruženih članica našeg saveza i raznovrsnost stručnih i organizacijskih djelatnosti u HPS-u. Uz slike su objavljeni kraći tekstovi kojima se opisuje sadržaj i kontekst prikazanih fotografija, ali i glavna ostvarenja povezana s događajem, djelatnošću ili osobama sa slike.
Autori knjige su prof. dr. Željko Poljak i Alan Čaplar, a pripremi i obradi građe sudjelovalo je još nekoliko desetaka suradnika iz cijele Hrvatske.
Osim fotografija, knjiga sadrži Veliku planinarsku kroniku – dosad najsustavniji kronološki pregled razvoja planinarstva, s više od 1400 događaja iz planinarske prošlosti.
KNJIGA MOJIH ŽIVOTA / Aleksandar Hemon; Zagreb: V.B.Z., 2014.
Životi Aleksandra Hemona počinju u Sarajevu, gdje je njegov dječački život prožet uličnim fudbalom s klincima iz komšiluka, prepiranjima s mlađom sestrom, i putovanjima s ocem inženjerom. U Sarajevu, njegov mladalački život se svodi na slušanje američke muzike, čitanje loše poezije, i bavljenje za nijansu boljim novinarstvom. A onda, njegov život u Chicagu: gledajući izdaleka kako počinje rat u Sarajevu, i grad u opsadi, zna da nema povratka; njegovi roditelji i sestra bježe iz Sarajeva s njihovim psom, ostavljajući za sobom sve što su poznavali; i sam Hemon započinje novi život, zasniva novu porodicu, u novom gradu.
Knjiga mojih života, Hemonova prva knjiga koja ne spada u fikciju, razbija konvenciju i očekivanje. To je ljubavna pjesma za dva različita grada; to je dirljivi hvalospjev porodičnim vezama; to je uzbudljivo podsticanje da se izađe vani i igra lopte. To je knjiga potaknuta strastima ali sagrađena na oštroj inteligenciji, razarajućem iskustvu, i oštrom razumijevanju samoga sebe. I poput najboljih narativa, to je knjiga poslije koje ćete imati nove poglede na svijet i zbog koje ćete se osjećati drugačijom osobom. Za ljubitelje Hemonove fikcije, Knjiga mojih života je jednostavno nezamjenjiva; za neupućene, ona je savršen uvod u opus jednog od najvećih pisaca našeg doba.
Iz recenzija:
‘Aleksandar Hemon je, iskreno, najveci pisac naše generacije. Njegova književnost je duboka, okretna, smiješna, graciozna, oštra, bijesna, sirova, ona koja ispituje. Vrijednost Knjige mojih života se može iščitati odmah iz posvete: Za Isabel, koja zauvijek diše na mojim prsima. Njegovim pisanjem ona diše i na našim također. Takva je funkcija pripovijedanja: doći do suštine onoga što može na kraju slomiti naše srce. Ovo je knjiga – kao i sve knjige Aleksandra Hemona – koja je arija za naše vrijeme. Cijenit ću je.’ Colum McCann
‘Kad zatvorite oči, ostaje snaga kolosalnog talenta Aleksandra Hemona.’ Junot Diaz
‘Djelo Aleksandra Hemona pucketa s mnogo humora i ironije, toliko mnogo suosjećanja i ljudskosti, da pravi poziv Knjige mojih života skoro da ostaje neprimijećen: to je, bez sumnje, najpotrebniji, intimni i dirljivi portret svijeta izgubljenog u jednom od historijski najmračnijih sukoba.’ Tea Obreht
***
Aleksandar Hemon, od 1991. živi u Chicagu, SAD, gdje je 1997. magistrirao na Odsjeku za englesku književnost. Prozne i novinarske tekstove objavljivao je na programima Radio Sarajeva, te u Našim danima, Fantomu Slobode i Quorumu. Njegova drama Alfons Kauders osvojila je Grand Prix u Barceloni 1990.
Za priču Harmonika dobitnik je druge nagrade svjetskog PEN centra za najbolju kratku priču u 1997. Trenutno je redovan kolumnist sarajevskog mjesečnika Dani, a objavljivao je prozne tekstove u književnom časopisu Tri Quarterly.
OLIVINO NASLJEĐE / Alida Bremer; s njemačkog prevela Štefica Martić. – Zaprešić: Fraktura, 2015.
Jedno odvjetnikovo pismo može promijeniti sve. Kada krene u potragu za naslijeđenim maslinikom i zaplete se u ralje hrvatske birokracije jer treba raščistiti stanje u zemljišnim knjigama da bi dobila ono što joj je ostavila baka Oliva, pripovjedačica Alida započinje potragu za vlastitim korijenima, za pričama koje se u njezinoj obitelji nikada nisu ispričale. Nekoliko generacija, nevjerojatne sudbine, snažne žene i muževi koji ginu za ideale – sve to tvori ovaj roman koji pripovijeda sve one nikada kazane, vješto skrivane obiteljske priče.
Od teškoga težačkog života u Vodicama na prijelazu stoljeća preko Prvoga svjetskoga rata, atentata na Stjepana Radića, okupacije Dalmacije, ustanka i partizanske borbe, odlazaka u logore od Molata do Italije i Vojvodine, zbjega u El Shattu do Domovinskoga rata, Alida Bremer tka priču o obiteljskim tajnama, odvođenjima u noć, strijeljanjima i paljenju kuća, o svemu što se u današnjoj Hrvatskoj, zajedno s partizanskim spomenicima, zaboravilo.
“Olivino nasljeđe” roman je o Dalmaciji, o njezinim okusima i mirisima, o ženama i muškarcima, o Hrvatskoj koja je i dalje podijeljena i nesretna, o privatnim povijestima koje može razotkriti samo netko tko nije uronjen u našu svakodnevicu. O životu između dva jezika i dvije države, vlastitim dilemama i snovima, zapuštenome masliniku, napuštenoj kući i starom otomanu na kojem je nekoć, opterećena svojim strahovima, Oliva po cijele dane ležala strepeći za svoje kćeri i unuke.
**
Iz recenzija:
Alida Bremer otkriva nam u ovom napetom, često vrlo zabavnom obiteljskom romanu neka nepoznata poglavlja hrvatske povijesti i priča o vjenčanjima i sprovodima, praznovjerju, atentatima i izgubljenim tradicijama. Pred nama se kao lepeza rastvara jedan svijet na Sredozemlju, sa svojim aromama, glasovima i voljom za životom u zamršenom 20. stoljeću.
Elke Schmitter, Der Spiegel
Preciznim jezikom, lišenim svake taštine, prepričana je sudbina Hrvatske od Prvoga svjetskog rata do 21. stoljeća.
Die Presse
Unatoč mračnoj temi i mnogim strašnim pričama Alida Bremer uspijeva uvijek iznova pronaći lagani ton. Naročito kad se pripovjedačica mora snaći u hrvatskoj sadašnjici i kad je uspoređuje sa životom u Njemačkoj.
Elisabeth Nehring, Westdeutscher Rundfunk (WDR 5)
***
Alida Bremer rođena je u 1959. u Splitu. Studirala je komparativnu književnost, romanistiku, slavistiku i germanistiku u Beogradu, Rimu, Saarbrückenu i Münsteru. Nakon što je doktorirala, niz je godina radila kao znanstvena suradnica i lektorica na sveučilištima u Münsteru i Gießenu.
Urednica je nekoliko njemačkih antologija hrvatske književnosti te je prevela na njemački mnogobrojna djela s hrvatskoga, srpskog i bosanskog jezika.
Olivino nasljeđe, njezin prvi roman, u Njemačkoj je dobio izvrsne kritike i izazvao oduševljenje publike.
NORDIJSKA MITOLOGIJA / Peter Andreas Munch; Zagreb: CID-Nova, 2015.
Citat iz teksta:
Thor je posjedovao tri vrijedna predmeta. Najdragocjeniji od njih bio je čekić Mjollnir koji je uvijek nosio u borbi s divovima. Po želji ga je mogao povećati ili smanjiti. Mogao ga je zavitlati zrakom. Ovaj bi uvijek pronašao metu i vratio se u njegovu ruku.
Mitologija koju poznajemo iz nordijskih mitoloških pjesama i zapisa antičkih pisaca ne dolazi do nas u izvornom obliku. Postoji samo u kasnijoj formi, iz razdoblja kada se počela gubiti vjera u stare bogove. Upoznajemo je iz norveških izvora što potječu iz stoljeća koja prethode uvođenju kršćanstva, nekih stotinu godina prije nego li su je na Island donijeli norveški doseljenici.
U glavnim crtama bila je zajednička svim takozvanim germanskim plemenima, s jedne strane Norvežanima, Švedima i Dancima, s druge strane Gotima, Francima, Saksoncima, Švabima, Frizijcima, Anglosaksoncima i drugim narodima. Ipak, s obzirom na postupno grananje germanskih plemena sukladno jeziku, običajima i načinu života, svako se počeo razvijati posebno, pa su mitologija i kult u svakom poprimili drugačiji karakter. Norveško-islandski mitovi u ovoj knjizi imaju istaknuto mjesto, jer se zadovoljavajuće znanje o antičkoj nordijskoj mitologiji može dobiti jedino iz norveško-islandskih izvora.
Djelo Nordijska mitologija Petera Andreasa Muncha namijenjeno je početnicima zaljubljenim u mitološke sustave, ali i onima koji već ponešto i znaju o toj temi.
U vrijeme kad mnogi upoznaju nordijsku mitologiju kroz popularne izvore poput filma ili stripa, nije naodmet podsjetiti se otkud zapravo dolazi originalni materijal i zašto ga još i danas nalazimo privlačnim.
Stoga, ako želite saznati tko su zapravo Thor, Loki ili Ragnar Lodbrok ili ste općenito zainteresirani za mitološke sustave, posudite ovo zanimljivo štivo u vašoj knjižnici.
ZAGREB NOIR / priredio Ivan Sršen. – Zagreb: Durieux, 2014.
Zagreb Noir je još jedna knjiga u Durieuxovoj biblioteci Noir u kojoj razni majstori krimi žanra tematiziraju određene gradove, a ovog puta je to Zagreb .
iz uvoda knjige:
Zbirka priča Zagreb Noir vodi vas kroz nekoliko različitih perspektiva grada od kojih svaka otkriva neuralgične točke Zagreba: autori nas izravno ili neizravno vraćaju u ratne godine devedesetih i atmosferu neizvjesnosti i straha koja je vladala nad krhkim ljudskim životima, dok nas jedna priča podsjeća na višeslojnu traumu ovoga grada koji je više puta u prošlom stoljeću na najokrutniji način eliminirao vlastite nepoćudne stanovnike.
Na nesvakidašnji način se iscrtava plan obnove Jugoslavije u krugovima balkanskog podzemlja, a zatim se huligansko nasilje pretvara u sudbinski perpetuum mobile maksimirske šume.
Zbirka se također poigrava s nasiljem kao lajtmotivom suvremenog života u Zagrebu, ponire se u karakter jednog anonimnog gradskog samotnjaka, a i progovara o socijalnoj strukturi dežurnih frikova, dok se u jednoj priči može pronaći svatko tko je ikada pobjegao iz neke situacije zbog društvene osude. Zatječemo se u jednoj noćnoj akciji mlade zagrebačke aktivistkinje, a potom doznajemo da usporeni umirovljenik i nakon svih reinterpretacija povijesti u kojoj je živio može sačuvati ponos. Knjigu zatvara priča koja je idealna urbana legenda za neprospavane noći tisuća Zagrepčana i Zagrepčanki koji se ne bi „šteli mešat“.
Autori Zagreb Noira zaviruju ovom starom gradu na obali Save ispod kože, a neki ga snimaju iz zraka, sa sigurne udaljenosti, ali precizno poput geodeta. Neki mu se pak unose u lice, prolaze s njime bezbrojne runde kao u kakvom iscrpljujućem boks meču. Svi oni uspjeli su stvoriti uvjerljivu i začudnu galeriju likova, ljudi od kojih zaziremo jer se gradom kreću noću, pokrajnjim ulicama, sastaju se po garažama, jeftinim birtijama, bolnicama, do laktova su u sumnjivim poslovima…
(Ivan Sršen)
Autori priča u ovoj zbirci su: Ivan Vidić, Josip Novaković, Andrea Žigić–Dolenec, Robert Perišić, Mima Simić, Pero Kvesić, Nada Gašić, Zoran Pilić, Ružica Gašperov, Darko Milošić, Nora Verde, Ivan Sršen, Neven Ušumović, Darko Macan.
UBOJICA BEZ LICA / Henning Mankell; – Zagreb: Mozaik knjiga, 2015.
Jednoga ranog, hladnog siječanjskog jutra istražitelja Kurta Wallandera pozvali su na osamljeno seosko imanje na kojem je netko na strašan nacin napao i opljačkao stari bračni par. Kad je vozilo hitne pomoći stiglo na mjesto događaja, muškarac je već bio mrtav. U bolnici i njegova supruga podliježe teškim ozljedama. No neposredno prije smrti još se jedanput vraća svijesti te na pitanje prisutnog službenika kriminalističke policije o počinitelju uspijeva izustiti samo riječi koje bi mogle biti ključne za istragu. Wallander zna da ta važna informacija ni u kojem slučaju ne smije izaći u javnost. No, unatoč visokom stupnju tajnosti posljednje riječi stare žene na neobjašnjiv način ipak procure u javnost. Policija ubrzo dobiva prve anonimne telefonske prijetnje da uhvati počinitelje prije nego što stanovnici uzmu stvar u svoje ruke. Kad se to počne i događati Wallander i njegovi kolege osjećaju sve veći pritisak.
***
Henning Mankell jedan je od najuspješnijih švedskih pisaca kriminalističkih romana svih vremena koji je vrhove svjetskih ljestvica najprodavanijih knjiga osvojio godinama prije no što je taj žanr iz skandinavskih zemalja osvojio svijet.
Od njega su učile mnoge današnje zvijezde toga žanra, ali malo mu se tko uspio približiti u spisateljskoj vještini. Avanture njegova istražitelja Wallandera počinju upravo ovim romanom.
prigorski.hr/Gradska knjižnica “Franjo Marković” (Lovro Janeš)