Prošlo je manje od dvije stotine godina otkako je Gajevim projektom zajedničkog hrvatskog jezika ukinut kajkavski jezik kao takav, gurnut na marginu jednoga od tri narječja (i to ne onog ‘službenog’ protežiranog), sveden na raštrkani dijalekt, kojem je okosnicom ostala samo riječ ‘kaj’ razasuta od srednje Istre, pa kroz dijelove srednje Hrvatske, uz dominaciju na sjeveru, u Zagorju, Međimurju i Podravini.
Izgubivši tako šansu da ikad postane službenim, kajkavski je izgubio i nešto mnogo dragocjenije: kajkavsku književnost koja je još nedugo cvala, kako u pjesništvu i drami, tako i u prozi. Gajevim nacionalnim projektom postala je neprimjerenom, prekinuta i zaboravljena.
Sve do samog početka 20. stoljeća, kada ponovo ulazi na mala vrata pjesmicom koja i nije mišljena s kao pjesma nego kao dio pripovijetke, Matoševim ‘Hrastovačkim nokturnom’. Svoj jezični eksperiment, kojega vjerojatno i nije prepoznavao kao nešto prijelomno, Matoš nije nastavio, ali ga je kudikamo snažnije nastavio Krleža kroz svoje ‘Balade’.
Kajkavska književnost se vratila, međutim za dugo vremena uglavnom ograničena na pjesništvo i koji kraći prozni uradak. Tek nekoliko posljednjih godina zaredaju ambiciozni književni projekti, romani na kajkavštini. Pa nas je tako razveselio još jedan, s kojim smo se upoznali večeras: ‘Kak je zgorel presvetli Trombetassicz’.
Roman iz gradskog života Koprivnice, smješten u drugu polovinu 17. stoljeća, u uzbudljive dane Zrinsko-frankopanske urote, ali i manje glamuroznih mizanscena poput komunalnih problema Koprivničanaca, vjerovanja u vještice, sitnih afera i korupcije, recentno je izašao iz pera mladog koprivničkog pisca Marka Gregura. Kad kažemo ‘iz pera’ nije riječ o retro frazi, jer sam autor objašnjava kako uvijek prvu ruku svojih tekstova piše na papir, kako bi tek potom rukopis prepisao u računalo.
Ovo novo osvježenje, posebno lokalne književnosti, svakako će pobuditi zanimanje čitalačke publike koja je večeras ispunila multimedijsku dvoranu ‘Gradske knjižnice Franjo Marković’. Spomenimo na kraju da je knjigu predstavilo književni kritičar Mario Kolar, a događajem, kojeg je organizirao križevački ogranak Matice hrvatske, odlično je moderirala Iva Rupčić.
Zdenko Balog/prigorski.hr