Izložba odabranih restauriranih predmeta iz zbirke namještaja Muzeja Mimara, koja osim vrijednih predmeta pokazuje koliko je zahtjevan, a istovremeno samozatajan posao restauratora, otvorena je u četvrtak navečer u Muzeju Mimara.
Predstavljeno je šest predmeta iz razdoblja baroka i empirea, popraćenih panoima s opsežnim tekstovima i fotografijama iz svih faza restauratorskih zahvata, te znanstvenih i laboratorijskih analiza.
Kabinetski ormarić iz Nizozemske, s kraja 17. stoljeća, posveta je minucioznome umjetničkom izrazu Dalekog istoka, kao i ormarić za pohranu numizmatičke zbirke iz Engleske, iz druge polovice istog stoljeća.
Tordirani stup porijeklom iz Španjolske, nastao je na prijelazu 17. u 18. stoljeće, a riječ je je o reljefno rezbarenom, polikromiranom drvu s pozlatom koji predstavlja španjolsko barokno stvaralaštvo. Klupa i dva naslonjača potječu iz Francuske, kombinacija su pozlaćenog drva te sjedala i naslona prevučenih brokatom, a datiraju oko 1810. godine.
Ravnatelj Muzeja Mimara Tugomir Lukšić rekao je kako je izložba nastala “u sretnoj simbiozi više struka, kemičara, fizičara, restauratora, povjesničara umjetnosti i kustosa”, a iako po broju izložaka nije velika, značajna je jer na vrlo pregledan način daje uvid u svu složenost i mukotrpan rad restauratorskog posla.
“Rad restaurtora nije samo čišćenje ili brisanje prašine, kako se to kolokvijalno može čuti, to je ozbiljan i naporan rad koji traži stručno znanje, fizički napor i veliku strpljivost, a samom praktičnom dijelu prethode istraživanja u kojima sudjeluju i ostale struke”, istaknuo je Lukšić.
Ocijenio je kako je rad restauratora od neprocjenjive važnosti za povjesničare umjetnosti, osobito kada se radi o komadima koji su restaurirani nestručno ili pak po standardima epohe koja je imala niže kriterije. “Takvi predmeti imaju puno slojeva i daju krivi dojam, pa povjesničar umjetnosti ne može donijeti konačni povijesno-stilski i estetski sud”, dodao je.
Sve konzervatorsko-restauratorske radove na izlošcima izveli su Nada Bogdanović, viša restauratorica, i Goran Petrinić, preparator u Muzeju Mimara. Oni su suautori izložbe i autori tekstova uz fotografije ne panoima.
Po riječima Nade Bogdanović, s obzirom da je i sam posao restauratora samozatajan takve su izložbe rijetkost, a bilo bi dobro kada bi postale tradicionalne i svakih nekoliko godina pokazale što se napravilo.
“Posao restauratora je put kroz vrijeme unatrag, s puno se pažnje odnosimo prema onome što zateknemo i jednostavnim alatima, skalpelom i kemikalijama interveniramo samo onoliko koliko je potrebno ne bi li došli do izvora, prvotne zamisli nekog anonimnog autora od prije više stoljeća”, rekla je Bogdanović.
U restauraciji su sudjelovali i stručnjaci sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, Vladan Desnica, voditelj Prirodoslovnog laboratorja te akademije i Domagoj Šatović s Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina.
Izložba će biti otvorena do kraja rujna.
(Hina)
fah