Marijansko svetište Máriapócs u Mađarskoj ugostilo je od 15. do 19. rujna 2026. godine Susret istočnih katoličkih biskupa Europe. Počevši od 1997. godine u Nyíregyházi, ovi se susreti održavaju svake godine, uz vrlo malo prekida, u sjedištima različitih istočnih katoličkih Crkava u Europi.
Sljedeće godine, od 15. do 18. rujna, upravo će Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj, to jest Križevačka eparhija ugostit, u Hrvatskoj ugostiti susret biskupa koji će biti posvećen odgoju za svećeništvo i monaškom životu. Događaj će se poklopiti s dvjema važnim obljetnicama: 250 godina od osnutka Križevačke eparhije i 1200 godina od rođenja svetog Ćirila, suzaštitnika Europe i protagonista inkulturacije Evanđelja.
Grkokatoličku Crkvu u Hrvatskoj predstavljao je vladika Milan Stipić, biskup križevački, u pratnji o. Livija Marijana, kancelara i o. Miroslava Barničkog, župnog vikara u Zagrebu.
Pod pokroviteljstvom i sponzorstvom Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), susreti su ekleziološki prostor za dijalog, raspravu, produbljivanje i molitvu, s ciljem pružanja pomoći istočnim katoličkim Crkvama staroga kontinenta na njihovu crkvenom putu u trenucima napretka i procvata, kao i u najtežim trenucima koje moraju proživjeti.
Ovim susretima istočne katoličke Crkve žele trajno očitovati svoj glas i prisutnost u zajedništvu Katoličke Crkve – zajedništvu koje započinje već od međusobnog zajedništva te od fizičke i djelotvorne prisutnosti na susretima, koji postaju uistinu kolegijalni i sinodalni. U svom pozdravu predsjednik CCEE-a, nadbiskup Gintaras Grušas, naglasio je kako ovaj susret predstavlja veliki dar i važan znak za cijelu Europu.
Tema odabrana za ovaj susret bila je ”Identitet istočnih katoličkih Crkava u dijaspori te njihovo svjedočanstvo na Zapadu”. Riječ je o temi koja, osobito u sadašnjem trenutku života u mnogim istočnim katoličkim Crkvama obilježen dijasporom i brojnim migracijskim kretanjima, a zahtijeva duboko promišljanje o tome kako živjeti vlastitu teološku, ekleziološku, liturgijsku i kanonsku stvarnost u situaciji koja nadilazi vlastite geografske, etničke, pa i jezične granice.
Biskupi i crkveni predstavnici proživjeli su ove dane kao trenutke milosti, izazova i ponovnog pokretanja života svojih Crkava podrijetla, od Ukrajine do Londona, od srednje Europe do srednje i južne Italije, pa sve do Etiopije, ne zaboravljajući pritom prisutnost Crkava sirijske tradicije u Europi (Maronitske, Siro-katoličke i Siro-malabarske), koje potječu s Bliskog istoka i iz Indije. Poseban gost bio kardinal Christoph Schonborn, umirovljeni nadbiskup bečki i donedavni ordinarij za istočne katolike Austrije.
Prisutnost kardinala Claudija Gugerottija, prefekta Dikasterija za istočne Crkve, potvrdila je interes Svete Stolice za Crkve istočnih tradicija koje su u punom zajedništvu s Apostolskom Stolicom u Rimu. U svom uvodnom obraćanju kardinal prefekt istaknuo je teološku i mistagošku snagu i svjedočanstvo liturgija kršćanskoga Istoka na Zapadu koji nije samo sekulariziran, već prije svega osiromašen u pogledu simboličke, poetske i lijepe dimenzije liturgijskih slavlja.
Liturgija se promatra kao sredstvo evangelizacije jer danas, kao i uvijek, govori slikama, a ne konceptima, što joj omogućuje da pronađe odgovor kod suvremenog čovječanstva, koje je siromašno slikama i osjećajima koji izviru iz ljudskoga srca.
Tri predavanja usmjeravala su promišljanje pastira europskih istočnih Crkava, osvijetlivši kako prednosti, tako i teškoće te probleme s kojima se moraju suočiti u sadašnjem crkvenom, ali i etničkom i kulturnom trenutku.
Prof. o. Stefano Parenti, profesor na Papinskom orijentalnom institutu, svojim upečatljivim i jasnim izlaganjem kako u metodi tako i u sadržaju, predstavio je temu: Istočni identitet u dijaspori s liturgijskog stajališta, naglasivši potrebu da se istočnim katoličkim Crkvama osiguraju dostojanstveni, gostoljubivi i bratski liturgijski i crkveni prostori koji jamče autonomiju i specifičnost istočnih Crkava.
U posljednjih trideset godina, od 1997. do danas, fenomen dijaspore zahvatio je istočne katoličke Crkve čiji su vjernici emigrirali u Europu i Ameriku. Profesor je također ukazao na opasnosti stvarnosti u dijaspori koje koče ne samo razvoj, već i sam život vlastite istočne tradicije. Crkve moraju biti vjerni i vjerodostojni svjedoci kršćanskog Istoka.
Grčki pravoslavni teolog dr. Georgios Vlantis govorio je o temi: Istočne Crkve na Zapadu. Identitet i svjedočanstvo, osvrnuvši se na identitet pravoslavnih Crkava na Zapadu, napose na području Njemačke i srednje Europe. Potom je produbio nove izazove i prilike u dijalogu između pravoslavaca i istočnih katolika – dijalogu koji je ponekad težak i unutar samog zajedništva među pravoslavnim Crkvama.
Mons. Hlib Lonchyna, biskup Ukrajinske grkokatoličke Crkve, održao je predavanje putem interneta o temi: Vrijednosti i izazovi istočnoga crkvenog života u dijaspori. U svom je izvješću istaknuo različite liturgijske, ekleziološke, jezične i etničke aspekte koji obilježavaju život istočnih Crkava u dijaspori. Također je naglasio temeljnu ulogu arhitektonske izgradnje bizantskih crkava te teološku i ekleziološku dubinu liturgijskih tekstova koje vjernici mole.
Promišljanje biskupa nastavljeno je u nekoliko radnih skupina te je predstavljalo važan trenutak bratskog i crkvenog dijeljenja, pri čemu se na dijasporu gledalo kao na laboratorij identiteta istočnih katoličkih Crkava. Istaknuta je i potreba za upoznavanjem dokumenata Drugoga vatikanskog koncila i Dikasterija koji se odnose na istočne katoličke Crkve, kao i za produbljivanjem ekumenskog dijaloga.
S druge strane, valja podsjetiti i na ono što je nedavno ponovno potvrđeno tijekom sinodalnog puta: „Istočne Crkve, ukorijenjene u svojim drevnim apostolskim tradicijama, nude općoj Crkvi posebno bogatstvo u življenju sinodalnosti kao puta zajedništva, sudjelovanja i poslanja.“ (Završni dokument XVI. redovite opće skupštine Sinode biskupa, Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje, 26. listopada 2024., br. 23).
Kardinal prefekt Dikasterija za istočne Crkve kardinal Gugerotti održao je zaključno izlaganje, u kojem je skicirao nekoliko elemenata istočne katoličke dijaspore: odnos s latinskim vjernicima, prilike i rizike koji nas očekuju, ulogu laika, budnost središta pojedinih Crkava u životu u pogledu financijske transparentnosti i pastoralnog planiranja te ekumenizam. Također je priopćio kako napreduje izrada dokumenta Svete Stolice upućenog svim latinskim biskupima o prihvatu istočnih katolika na teritorijima u dijaspori.
Bili su to dani molitve i bratstva među pastirima i ocima istočnih katoličkih Crkava, dani dijeljenja proživljenog iskustva u nadi u sve ono što će Gospodin od njih tražiti u budućnosti, a sve pod spokojnim i poniznim pogledom Majke Božje koja sa svoje ikone u Máriapócsu nastavlja posredovati za Crkvu.
Susret je završio obvezom svih sudionika da žive i promiču liturgijsku, crkvenu i pastoralnu dimenziju u istočnim katoličkim Crkvama, kako u njihovim domovinama, tako i u dijaspori, koja nikada ne bi smjela biti sinonim za raspršenost, već za bratsko i crkveno zajedništvo.
