Zagreb i Hrvatska još jednom su se pokazali kao sjajni domaćini i organizatori velikih sportskih natjecanja besprijekornim održavanjem Europskih prvenstava za gimnastičarke i gimnastičare koja su se od 13. do 23. kolovoza održala u Areni Zagreb.

Hrvatska je prvi put bila domaćin Europskog prvenstva u gimnastici, a ujedno je to bilo i najveće njegovo izdanje.

“Prije svega, riječ je o Europskom prvenstvu i jednom od najvažnijih natjecanja u našem sportu, ali zagrebačko izdanje imalo je i dodatnu sportsku težinu. Ovo prvenstvo bilo je kvalifikacijsko za Svjetsko prvenstvo u Rotterdamu, koje je pak iznimno važna postaja u kvalifikacijskom putu prema Olimpijskim igrama u Los Angelesu 2028. U olimpijskom ciklusu svako takvo veliko natjecanje dobiva dodatnu važnost i jasno je da su najbolje europske reprezentacije u Zagreb došle s najjačim sastavima i velikim ambicijama. Na kraju smo okupili čak 630 gimnastičarki i gimnastičara iz 43 zemlje, što ovo prvenstvo čini najvećim europskim prvenstvom u sportskoj gimnastici do sada. Mislim da te brojke najbolje pokazuju koliko je Zagreb bio važna postaja europske gimnastike u ovom olimpijskom ciklusu. Vjerujem da je važnu ulogu imala i reputacija Hrvatske kao domaćina. Hrvatska u međunarodnoj gimnastičkoj zajednici već godinama uživa veliko povjerenje, koje smo gradili kroz 17 godina organizacije Svjetskog kupa u Osijeku. U Zagrebu smo željeli napraviti još jedan veliki korak i sportašima ponuditi vrhunske uvjete za trening i natjecanje kako bi se mogli potpuno koncentrirati na svoje nastupe”, rekao je Marijo Možnik, predsjednik Hrvatskog gimnastičkog saveza i predsjednik Organizacijskog odbora Europskog prvenstva u sportskoj gimnastici Zagreb 2026.

Zagrebačko EP je u nekoliko kategorija ispisalo povijest europske gimnastike.

“Osim što je ovo bilo najveće Europsko prvenstvo u gimnastici do sada, natjecanje će ostati upamćeno i po tome što je prvi put osiguran nagradni fond za gimnastičare i njihove trenere, čime smo željeli dodatno doprinijeti profesionalizaciji našeg sporta. Gimnastika je iznimno zahtjevan sport koji iziskuje veliku količinu rada, odricanja, discipline i ustrajnosti. Drago nam je što smo najuspješnijim gimnastičarima i njihovim trenerima mogli i na ovaj način pokazati koliko cijenimo njihov dugogodišnji rad i sve što stoji iza vrhunskog rezultata. Nadamo se da smo time postavili novi standard i da će nagradni fond postati praksa i na budućim europskim prvenstvima. Ponosni smo i što smo na jednom mjestu povezali vrhunski sport, znanost, struku i edukaciju kroz međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju ‘Smarter Gymnastics’, organiziranu u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu Kineziološkim fakultetom. Konferencija je okupila znanstvenike i stručnjake iz desetak zemalja te otvorila prostor za razmjenu znanja i iskustava koja mogu doprinijeti budućnosti našeg sporta. Njezina važna i trajna ostavština je i Book of Abstracts s gotovo 40 sažetaka znanstvenih i stručnih radova.”

Koliki je izazov bio organizirati Europsko prvenstvo na takvoj razini?

“Ideja da Hrvatska jednoga dana bude domaćin Europskog prvenstva u gimnastici postojala je puno ranije, ali od trenutka kada smo krenuli u konkretne pripreme za kandidaturu i dobivanje domaćinstva pa do samog prvenstva prošle su dvije godine iznimno intenzivnog rada. Iza ovakvog događaja stoji ogroman organizacijski posao i velik broj ljudi koji su tijekom tog razdoblja bili uključeni u njegovu pripremu i realizaciju. Velik dio samopouzdanja da možemo organizirati natjecanje takvih razmjera crpili smo iz 17 godina iskustva organizacije Svjetskog kupa u Osijeku. Kroz te smo godine naučili kako organizirati natjecanje na najvišoj međunarodnoj razini, odgovoriti na zahtjeve sportaša, trenera, sudaca i međunarodnih federacija te, možda i najvažnije, kako u svakom trenutku imati spremno rješenje za nepredviđene situacije. Vjerovali smo da je hrvatska gimnastika spremna napraviti novi iskorak i iznimno sam sretan i ponosan što smo to uspjeli. O veličini prvenstva najbolje govore brojke: 630 gimnastičarki i gimnastičara iz 43 zemlje, gotovo 400 trenera, više od 150 sudaca, 170 volontera i 140 novinara. Kada svim sudionicima i službenim osobama pridodamo Organizacijski odbor i volontere, dolazimo do gotovo 2.000 akreditiranih osoba uključenih u prvenstvo. Osim naših, volonteri su nam stigli iz više od 20 zemalja, čak i iz Indije i Meksika, a među novinarima smo imali i predstavnike medija iz SAD-a, Brazila i Kanade. Zagreb je tih dana uistinu bio središte europske gimnastike.”

Kakve su reakcije inozemnih sportaša, trenera, sudaca?

“Od početka nam je bilo važno da ovo ne bude samo dobro organizirano natjecanje, nego prvenstvo koje će ostaviti trag. Željeli smo da sportaši, treneri i svi koji su došli u Zagreb odu s osjećajem da su bili dio velikog sportskog događaja i da Hrvatsku pamte kao izvrsnog domaćina. Sudeći prema reakcijama sportaša, trenera, delegacija i publike, u tome smo uspjeli. Pohvale nam stižu sa svih razina. Možda to najbolje sažima izjava predsjednika Svjetske gimnastičke federacije Morinarija Watanabea: ‘Kada je riječ o gimnastici, Hrvatska nije mala zemlja, ona je velika gimnastička zemlja!’ Dodao je kako je činjenica da jedna geografski mala zemlja može organizirati ovako veliko natjecanje važna poruka i drugim manjim zemljama. Mislim da je to jedno od najvećih priznanja koje smo kao organizatori, ali i kao hrvatska gimnastika, mogli dobiti.

Dosta pohvala stiže i za samu dvoranu.

“Od početka smo imali jasnu ideju da sve što je potrebno za natjecanje smjestimo na jednom mjestu, unutar Arene. Željeli smo da dvorane za trening i zagrijavanje budu neposredno povezane s natjecateljskim prostorom kako bi sportašima prijelazi bili što kraći i jednostavniji. S obzirom na broj gimnastičara i reprezentacija, to nam je organizacijski bilo iznimno važno. Posebno smo razmišljali o uvjetima za sportaše i trenere. Osigurali smo im prostor u kojem su između treninga i nastupa mogli predahnuti, pojesti voće, popiti kavu i pripremiti se za natjecanje. Na raspolaganju su imali fizioterapeute, potrebnu aparaturu, led i sve ostalo što im je potrebno za trening, oporavak i natjecanje. Cilj je bio da praktički sve što im treba imaju nadohvat ruke. Puno smo pažnje posvetili i sucima. Njihov smo prostor kvalitetno uredili i smjestili vrlo blizu natjecateljskog prostora kako bi im sve bilo maksimalno funkcionalno. Jednako smo vodili računa o mix zoni i prostoru za medije, kao i o kvalitetnim pozicijama s kojih su mogli pratiti natjecanje i raditi svoj posao. Za sve sudionike osigurali smo i kvalitetnu prehranu, pri čemu smo u nekim segmentima išli i iznad minimalnih zahtjeva organizacije ovakvog prvenstva. Istodobno smo željeli da sami natjecateljski prostor bude kompaktan i produkcijski atraktivan kako bismo mogli napraviti pravi sportski spektakl. Raspored sprava i tribina osmislili smo tako da publika sa svih mjesta u Areni ima dobar pregled natjecateljskog prostora i može pratiti natjecanja na svim spravama. Time smo dobili prostor koji je istodobno bio funkcionalan za sportaše i službene osobe, atraktivan za publiku i vrlo dobar za televizijsku produkciju.”

Koliko je gledatelja, u prosjeku, pratilo natjecanje svakoga dana?

“S obzirom na to da je Zagreb tijekom kolovoza tradicionalno nešto prazniji, nismo znali što možemo očekivati kada je riječ o posjećenosti. Na kraju možemo biti jako zadovoljni. Posjećenost se, ovisno o danu i programu, kretala od 1.000 do 3.000 ljudi dnevno, a kroz devet natjecateljskih dana imali smo ukupno više od 15.000 posjeta. Možemo biti iznimno zadovoljni i posjećenošću i atmosferom koju smo imali u Areni. Željeli smo da publika ne dođe samo pogledati natjecanje, nego da doživi gimnastiku, upozna je u različitim oblicima i bude aktivan dio cijelog događaja.”

Za Hrvatsku je na ovom prvenstvu povijest ispisana i s dvije zlatne medalje koje nam je donio Ilija Kovtun u svom premijernom nastupu za našu reprezentaciju. Ujedno, najveći je to uspjeh Hrvatske na europskim gimnastičkim prvenstvima do sada.

“Teško je zamisliti ljepši sportski završetak jednog ovakvog prvenstva. Ilija je u svom prvom nastupu za Hrvatsku osvojio dvije zlatne medalje i time odmah ispisao novu stranicu povijesti hrvatske gimnastike. Posebno je emotivno što se sve dogodilo upravo u Zagrebu, pred našom publikom i na prvom Europskom prvenstvu kojem je Hrvatska bila domaćin. Te medalje imaju i šire značenje jer su Hrvatskoj donijele najveći uspjeh na europskim gimnastičkim prvenstvima do sada. Prema standardnom olimpijskom poretku zauzeli smo sjajno peto mjesto u Europi, a iza Hrvatske ostale su tradicionalno jake gimnastičke zemlje poput Francuske, Njemačke, Rumunjske i Švicarske. Za zemlju naše veličine to je izniman rezultat i pokazuje kakvo mjesto Hrvatska danas može zauzeti na europskoj gimnastičkoj sceni. Vjerujem da će Ilijine medalje biti i snažan poticaj našoj djeci. Kada dijete u Areni vidi hrvatskog reprezentativca na najvišoj stepenici pobjedničkog postolja i čuje hrvatsku himnu, vrhunski sport dobiva još jednu važnu dimenziju – stvara nove uzore, budi želju za bavljenjem sportom i inspirira nove generacije gimnastičara.”

Ovo je natjecanje ujedno bilo i kvalifikacijsko za Svjetsko prvenstvo u gimnastici koje će se od 17. do 25. listopada održati u Rotterdamu. Nastup je izborilo osam naših reprezentativaca.

“Izuzetno smo zadovoljni tim rezultatom. Osam hrvatskih reprezentativaca na Svjetskom prvenstvu velik je rezultat i pokazatelj da imamo širinu te veći broj sportaša koji mogu konkurirati na najvišoj međunarodnoj razini. Naravno, u Zagrebu smo očekivali još ponekog našeg reprezentativca u finalima, pa i u borbi za medalje. Nažalost, određene pogreške u vježbama udaljile su ih od finala. Želja je bila velika, nastup pred domaćom publikom nosio je posebne emocije i pritisak, a u gimnastici na ovoj razini ponekad je dovoljna jedna pogreška da vas odvoji od finala ili borbe za medalju.”

Europsko prvenstvo u Zagrebu zasigurno je doprinijelo popularizaciji gimnastike.

“To je možda i najvažnije pitanje kada govorimo o ostavštini ovog prvenstva. Medalje, rezultati i puna Arena ostaju u sjećanju, ali pravi uspjeh vidjet ćemo u godinama koje dolaze. Želimo da nakon Zagreba 2026. više djece poželi trenirati gimnastiku, da naši klubovi dobiju nove članove i da gimnastika bude još vidljivija u hrvatskom sportu. Zato za nas ovo prvenstvo nije završilo posljednjim finalom. Njegov pravi rezultat bit će ako za nekoliko godina među hrvatskim reprezentativcima budemo imali djevojčicu ili dječaka koji će moći reći: ‘Počeo sam trenirati gimnastiku zato što sam 2026. gledao Europsko prvenstvo u Zagrebu’.”