Hrvatski zavod za javno zdravstvo potvrdio je u ponedjeljak tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj, a prema riječima ravnateljice Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemk Markotić jedan oboljeli priključen je na respirator.

“Pacijent je na intenzivnoj, na respiratoru, stabilan je, nadamo se da će se u dogledno vrijeme uspjeti oporaviti i da će sve biti dobro”, rekla je Markotić za Dnevnik Nove TV.

Pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Marko Kutleša otkrio je za RTL Danas da se radi o pacijentu starijem od 80 godina koji dolazi iz okolice Zagreba.

“Najčešći simptom je temperatura, a može se javiti i pospanost, sve do kome. Mogu se pojaviti neurološki i motorički simptomi, paraplegija, može biti zahvaćena kralježna moždina, a može se razviti i meningitis”, objasnio je Kutleša.

Karantena nije potrebna, naglasila je Markotić, s obzirom na to da se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Markotić ističe kako se radi o uobičajenoj, sezonalnoj bolesti koja upravo u ovo vrijeme doseže svoj vrhunac te da je epidemiološka situacija u našoj zemlji slična kao i proteklih godina.

Iz HZJZ-a poručuju kako su tri osobe virusom zaražene tijekom srpnja i kolovoza, a dolaze iz istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske, piše HRT. Dvoje je zarazu ovim virusom otkrilo sasvim slučajno kada su provodili neka druga serološka testiranja, naveli su iz HZJZ-a.

U Grčkoj 13 smrtnih slučajeva: Slučajevi zaraze zabilježeni u 12 europskih zemalja

Dvanaest europskih zemalja ove je godine prijavilo slučajeve virusa zapadnog Nila, priopćio je u petak Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). To su Albanija, Austrija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Kosovo, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Srbija i Španjolska.

Broj zaraženih virusom zapadnog Nila naglo raste u Grčkoj, gdje je diljem zemlje zabilježeno 157 slučajeva od početka godine, a 13 je umrlo.

Pet smrtnih slučajeva povezanih s virusom zapadnog Nila zabilježeno je i u Sjevernoj Makedoniji, objavile su u subotu tamošnje zdravstvene vlasti, a u zemlji su zabilježena najmanje 43 slučaja zaraze od kojih se većina pojavila tijekom posljednja tri tjedna.

Početkom kolovoza vlasti su proglasile epidemiju u nekoliko općina glavnog grada Skoplja i okolnim područjima.

U Europi se većina zaraza među ljudima događa tijekom sezone komaraca, od kasnog proljeća do jeseni, a vrhunac prijenosa je između srpnja i rujna.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), ne postoje cjepivo ni specifičan lijek protiv ovog virusa. Liječenje se svodi na ublažavanje simptoma, a kod teških slučajeva potrebna je bolnička potporna terapija.

Ptice glavni domaćini virusa koji se prenosi ubodom zaraženog komarca

“Bolest Zapadnog Nila je vektorima prenosiva bolest, čiji je uzročnik virus zapadnog Nila koji se u prirodi održava u ciklusu između ornitofilnih komaraca i ptica. Ptice su primarni rezervoari i glavni domaćini virusa. Na krajnje slučajne domaćine: ljude, kopitare ili druge sisavce, virus se prenosi ubodom zaraženog komarca (vektora). To su prvenstveno komarci roda Culex, a mogu ga eventualno iznimno prenijeti i druge vrste iz roda Aedes”, navode iz HZJZ-a.

Prijenos virusa događa se ovisno o prisutnosti zaraženih ptica, brojnosti i aktivnosti zaraženih komaraca te o prisutnosti osjetljivih domaćina.

Iz HZJZ-a ističu kako infekcija virusom Zapadnog Nila najčešće prolazi bez simptoma ili asimptomatski.

Inkubacije traje od dva do šest dana, a u rasponu od dva dana do dva tjedna.

U oko 20 do 30 posto inficiranih manifestira se kao akutna sistemska febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, simptomima od strane gastrointestinalnog sustava. Može se pojaviti i prolazni makulopapulozni osip.

U manje od jedan posto inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave kljenuti (oduzetosti)”, pojašnjavanju.

Pod povećanim su rizikom za razvoj težeg oblika bolesti starije osobe s kroničnim bolestima, poput kronične bubrežne bolesti, dijabetesa, hipertenzije.

U svrhu prevencije infekcije važne su mjere suzbijanja komaraca i njihovih legla. Neophodno je i aktivno sudjelovanje svakog pojedinca u borbi protiv komaraca uklanjanjem uvjeta za odlaganje njihovih legla u okolini, kao što su odstajale vode u lončanicama, bačvama, odbačenim limenkama.

Za zaštitu od uboda preporučuju se sredstva, tzv. repelente u spreju, nošenje dugih rukava i nogavica na području s puno komaraca, osobito u sumrak, zaštitu prozora i vrata mrežama te boravak u klimatiziranim prostorima.