Klimatske promjene mogle bi proširiti područja pogođena šumskim požarima diljem Europe za čak 192 posto do kraja stoljeća, pokazuje studija objavljena u četvrtak u znanstvenom časopisu Global Change Biology.
Međunarodni istraživački tim, predvođen Maikom Billingom s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu (PIK), rekao je da će razina povećanja ovisiti o opsegu globalnog zatopljenja.
Šumski požari su prirodni i važni za bioraznolikost i dinamiku ekosustava, napisali su istraživači. Međutim, razmjeri takvih požara su u porastu.
“Klimatske promjene povećavaju aktivnost požara diljem Europe jer vrući, suhi i vjetroviti uvjeti postaju sve teži”, rekao je Billing.
Simulacije tima pokazale su da bi čak i u scenariju s relativno niskim globalnim zagrijavanjem od oko 1,8 stupnjeva Celzija, u Europi do kraja stoljeća godišnje gorjelo oko 39 posto više kopnene površine u usporedbi s današnjim prosjekom.
U scenariju sa zagrijavanjem od oko 3,6 stupnjeva, tim je predvidio porast od 192 posto.
Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) procjenjuje da je Zemlja na putu zagrijavanja od otprilike 2,8 stupnjeva do kraja stoljeća.
Srednja Europa, veliki dijelovi zapadne Europe i mediteranska regija bili bi posebno pogođeni, navodi se u studiji.
Međutim, tim je naglasio da budući rizici od požara ne ovise isključivo o klimatskim trendovima.
Kako bi uključili dodatne utjecaje, znanstvenici su kombinirali klimatske scenarije s drugim modelima, posebno se usredotočujući na mjere poput prevencije, ranog otkrivanja i gašenja požara.
Bolje upravljanje požarima moglo bi smanjiti opožarenu površinu za 92 posto u scenariju od 1,8 stupnjeva i za 72 posto u scenariju od 3,6 stupnjeva, rekli su.