U Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, koji je i ovog ljeta među najhladnijim lokacijama u Hrvatskoj, završava dvotjedna speleološka ekspedicija tijekom koje su istraživane i dokumentirane 33 jame te praćeni mikroklimatski uvjeti i razina stalnog leda za koju je uočeno da se smanjuje.

Prema ranijim istraživanjima, procjenjuje se da je starost stalnog leda između 400 i 3000 godina.

Prikupljeni podaci tijekom ekspedicije pokazuju da su zime na Sjevernom Velebitu i dalje izrazito hladne, a najniža temperatura prošle godine iznosila je oko minus 22 Celzijeva stupnja na jednoj od lokacija, izvijestili su iz Speleološkog odsjeka PDS Velebit i Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza.

Naglasili su da je Sjeverni Velebit i ovog ljeta među najhladnijim lokacijama u Hrvatskoj

Iako niske zimske temperature pogoduju očuvanju hladnih mikroklimatskih uvjeta u podzemlju, u dijelu jama zabilježene su promjene u količini i razini stalnog leda, upozorili su.

Kažu i da je hladan zrak, koji iz pojedinih jama struji i tijekom ljeta, omogućio da se snijeg na nekim lokacijama Hajdučkih kukova zadrži i u kolovozu “što pokazuje koliko su mikroklimatski uvjeti Sjevernog Velebita posebni”.

Međutim, dodali su, to ne znači da podzemlje nije izloženo utjecaju klimatskih promjena. “U pojedinim jamama bilježimo veće spuštanje razine stalnog leda, a ponegdje i njegov potpuni nestanak“, istaknuo je Dalibor Paar sa zagrebačkog Prirodoslovno- matematičkog fakulteta.

Suvoditeljica ekspedicije Ema Buljan rekla je da su istražili 33 speleološka objekta ukupne dubine oko 1100 metara te dopunili podatke o već istraženim jamama. Sudjelovao je 51 speleolog iz deset speleoloških udruga iz Hrvatske, Austrije, SAD-a, Portugala i Bosne i Hercegovine.

Tijekom ekspedicije istraživane su i promjene mikroklimatskih uvjeta u jamama te povezanost dubokog podzemlja s površinskim ekosustavima.

Ekspediciju su vodile Ema Buljan i Olga Jerković Perić iz Speleološkog odsjeka PDS Velebit i Komisije za speleologiju HPS-a, uz podršku Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

Organizatori navode da će prikupljeni podaci pridonijeti boljem razumijevanju utjecaja klimatskih promjena na podzemne i nadzemne ekosustave nacionalnog parka te se moći koristiti u pripremi edukativnih sadržaja o prirodnim vrijednostima Hrvatske.