Prije 31 godinu, 5. kolovoza 1995., na Kninskoj tvrđavi hrvatski branitelji razvili su 20-metarsku hrvatsku zastavu, koja je simbolizirala oslobođenje Knina, ali i drugih okupiranih hrvatskih područja te kraj višegodišnje srpske pobune i agresije.
Knin, središte srpske pobune od kolovoza 1990., oslobođen je drugog dana vojno-redarstvene operacije Oluja, ključne operacije Domovinskog rata. Počela je u svitanje 4. kolovoza i u 85 sati, koliko je trajala, promijenila tijek Domovinskog rata, Hrvatskoj donijela mir, omogućila povratak prognanika, dovela do Daytonskog sporazuma.
Podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi već je više od tri desetljeća jedan od najprepoznatljivijih simbola pobjede u Domovinskom ratu te središnji čin državnog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.
Trojica Puma koji su skinuli srpsku zastavu
Nakon ulaska hrvatskih snaga u Knin pripadnici 7. gardijske brigade Puma iz Varaždina, prema zapovijedi generala Ivana Koradea, s jarbola na Kninskoj tvrđavi, između 9, 30 i 10 sati, skinuli su srpsku zastavu. Na jarbol su se među prvima popeli gardisti Jasmin Hadžić, Mario Bilać i Eduard Baltić, a zbog zapetljanog mehanizma veliki hrvatski barjak nisu mogli odmah podignuti na jarbol nego su ga razvili preko zidina tvrđave. Zastava je potom postavljena na jarbol, a dan poslije, prilikom dolaska u oslobođeni Knin, dočekala je prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.
Originalna hrvatska zastava podignuta na Kninskoj tvrđavi u kolovozu 1995. danas se čuva u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu.
Ceremoniju podizanja hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi i ove će godine uz izvođenje hrvatske himne najaviti zvonjava kninskih crkvenih zvona, nakon čega će uslijediti počasni plotuni.
Središnja svečanost održat će se na stadionu NK Dinara, odakle će okupljeni putem videoveze pratiti podizanje zastave. U programu su predviđena obraćanja državnog vrha, čitanje povjesnice vojno-redarstvene operacije Oluja i imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u toj operaciji.
Na Kninskoj tvrđavi postrojit će se 245 kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije u znak sjećanja na poginule i nestale hrvatske branitelje u Oluji, nakon čega će uslijediti prikaz sposobnosti Hrvatske vojske i policije te letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Od balvan-revolucije do poraza
Početak rata na kninskom području veže se uz tzv. balvan-revoluciju u kolovozu 1990., kada su pobunjeni lokalni Srbi postavljanjem barikada započeli pobunu protiv nove hrvatske vlasti izabrane toga proljeća na prvim višestranačkim izborima nakon desetljeća komunističke vlasti.
Tijekom 1991. ta je pobuna prerasla u otvoreni oružani sukob, potpomognut Jugoslavenskom narodnom armijom, a Knin je postao političko i vojno središte “samoproglašene Republike Srpske Krajine”.
Hrvatsko stanovništvo bilo je prognano iz grada, koji je ostao izvan ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske sve do vojno-redarstvene operacije Oluja i njegova oslobađanja 5. kolovoza 1995.
Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza te godine napadom hrvatskih snaga na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Već sljedećeg dana oslobođen je Knin, a u hrvatski ustavnopravni poredak vraćen najveći dio dotad okupiranog teritorija Republike Hrvatske.
Zbog strateškog i simboličkog značaja Knina njegovo je oslobađanje postalo ključni trenutak Oluje. Proces uspostave teritorijalne cjelovitosti države dovršen je mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 1998. godine.
Operacija je trajala 85 sati, a u njoj je oslobođeno više od 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja.
Sudjelovalo je gotovo 200.000 pripadnika Hrvatske vojske i policije, poginula su 243 hrvatska branitelja, 1430 ih je ranjeno, dok se dvojica i dalje vode kao nestali.