Rekordno nizak vodostaj Dunava postao je prvi ozbiljan europski stres test otpornosti na klimatske ekstreme, izravno ugrozivši energetiku, promet i ekosustave diljem dunavskog sliva, priopćio je u utorak Institut za vode Josip Juraj Strossmayer na temelju podataka državnog monitoringa.
Podaci pokazuju da je vodostaj Dunava u Hrvatskoj trenutačno najniži od 2021. godine, dok se na Sifonskom kanalu u Podunavlju izostanak vode tijekom 2026. prvi put pojavio već u zimi i proljeću, stoji u priopćenju.
Isti hidrološki poremećaj usporio je rad nuklearnih elektrana u susjedstvu, u Mađarskoj su tri od četiri bloka elektrane Paks bila izvan pogona, dok u Rumunjskoj ograničeno radi NE Cernavodă, u Srbiji je pala proizvodnja hidroenergije, a u Bugarskoj su ugroženi močvarni ekosustavi, ističu iz Instituta za vode.
Ravnatelj instituta Mario Šiljeg upozorava da klimatske promjene više ne stvaraju pojedinačne probleme, nego lančane reakcije koje istodobno pogađaju više sektora i država.
“Dvadeseto stoljeće učilo nas je da nema razvoja bez energije. Dvadeset prvo stoljeće pokazuje da nema ni energije, ni proizvodnje hrane, ni očuvanja prirode bez pouzdanih vodnih resursa. Upravo zato vodna otpornost više nije samo okolišno pitanje, nego pitanje dugoročne otpornosti društva, gospodarstva i države”, naglasio je Šiljeg.
Vrijednost praćenja stanja, ističe, je u tome što omogućuje donošenje odluka na temelju činjenica, prije nego što hidrološki rizici prerastu u gospodarske, energetske ili okolišne posljedice. Dodaje kako se najveće pogreške u upravljanju vodama ne događaju zbog nedostatka rješenja nego zato što se promjene prepoznaju prekasno.
Pravodobni monitoring ključan je jer država koja promjenu prepozna tek kada nastane šteta više ne upravlja rizikom, nego njegovim posljedicama, poručuju iz Instituta za vode.