Zahvaljujući mjerama Ministarstva rada i povezivanju podataka Porezne uprave i Državnog inspektorata, broj radnika s plaćom ispod zakonskog minimuma smanjen je u nešto više od godinu dana za 67 posto, a najviše nepravilnosti je u sektorima s povećanom potražnjom za radnicima.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić je poručio da provedbom mjera Ministarstva tisuće radnika prima zaslužene plaće u adekvatnom iznosu koji je zajamčen kolektivnim ugovorom.

Državni tajnik Ivan Vidiš rekao je da novi mehanizam omogućuje institucijama da u stvarnom vremenu uspoređuju podatke, utvrđuju rizične poslodavce i provode ciljane kontrole.

Poslodavci se najprije upozoravaju da isprave nepravilnosti, a ako to ne učine, slijede dubinski inspekcijski nadzori i kazne.

Minimalna bruto plaća u 2026. iznosi 1050 eura, nasuprot 970 eura godinu ranije.

U ožujku 2025. plaću ispod propisane razine primila su 15.993 radnika, a u lipnju 2026. njih 5164.

“Važno nam je da smo djelovali preventivno, da su poslodavci reagirali na obavijesti i da smo stvorili odvraćajući učinak“, rekao je Vidiš.

Ministarstvo nadzire i isplatu najnižih plaća utvrđenih proširenim kolektivnim ugovorima, osobito u građevinarstvu, gdje su plaće razvrstane u 11 razreda prema složenosti poslova.

Najviše nepravilnosti u građevinarstvu i turizmu

Najviše nepravilnosti u proljetnim i ljetnim mjesecima uočava se u građevinarstvu i turizmu, sektorima s povećanom potražnjom za radnicima. Inspekcije ondje provjeravaju ne samo državni minimalac nego i poštovanje plaća ugovorenih za pojedine vrste i stupnjeve poslova.

Ciljani nadzori završeni su kod devet poslodavaca, a nastavit će se tijekom ljeta. Državni inspektorat u 2025. proveo je više od 11.000 inspekcijskih postupanja, dok u inspekciji rada djeluje oko 200 zaposlenih. Novi sustav unaprijed im daje podatke o mogućim povredama, čime se nadzori ubrzavaju i usmjeravaju na poslodavce koji nisu ispravili isplate.

“Nije nam cilj odmah naplatiti visoku kaznu, nego upozoriti i educirati. Kazne slijede kada se obveze kontinuirano ne izvršavaju”, rekao je Vidiš. Neisplata zakonite plaće radnicima smanjuje doprinose i buduće mirovine, stvara nelojalnu konkurenciju i oštećuje državni proračun.

Ministar Ružić poručio je da smanjenje nepravilnosti “nije samo statistika“, nego znači da tisuće radnika primaju plaće zajamčene zakonom i kolektivnim ugovorima. “Kad institucije funkcioniraju i zakoni se provode, to nisu zakoni samo na papiru, nego zakoni koji vrijede u stvarnom životu”.

Državni tajnik ukazao je i na podatak o smanjenju udjela radnika s minimalnom plaćom koji je smanjen s lanjskih 8,2 na oko šest posto, odnosno za približno trećinu. Minimalac trenutačno prima oko 74.000 radnika, što je 35.000 manje nego godinu prije, precizirao je Vidiš.

Najavio je da će se kontrole u toj skupini nastaviti kako bi radnici dobili sva prava koja im pripadaju.