Na sastanku Ujedinjenih naroda održanom ovaj tjedan mogli su se čuti pozivi za ukidanjem dobne diskriminacije i za boljom zaštitom – kako su aktivisti kazali – skrivenih zloupotreba u sklopu pregovora o sporazumu koji bi zajamčio prava osobama treće životne dobi.

Tjedan pregovora održanih u Ženevi, koji je završio u petak, pokrenula je i vodila Argentina. Svrha pregovora je borba protiv isključenosti, diskriminacije i zanemarivanja starijih osoba s obzirom na očekivano produljenje životne dobi.

UN predviđa da će se broj ljudi starijih od 65 godina u sljedećih pola stoljeća udvostručiti i da će osobe treće životne dobi činiti petinu svjetske populacije.

“Naš cilj nije samo riješiti aktualne potrebe, nego i pripremiti sustav koji će uspjeti zadovoljiti potrebe u budućnosti”, rekao je Carlos Mario Foradori, argentinski veleposlanik pri UN-u u Ženevi. “Naš je cilj izgraditi instrument koji će jačati dostojanstvo, zaštitu i prava milijuna starijih osoba širom svijeta.

“Zemlje koje najsnažnije, nakon Argentine podupiru nastojanja za predloženim sporazumom su Brazil, Slovenija, Filipini i Gambija, a i Čile i Južnoafrička Republika su među državama koje su izrazile podršku u jednotjednim razgovorima.

Pregovarači bi se trebali ponovno sastati u Ženevi u listopadu. Ne zna se koliko bi dugo pregovori mogli trajati, može proći i godina dana prije nego što se postigne dogovor o takvim sporazumima. Premda već postoje sporazumi o ljudskim pravima koji sadrže klauzule o nediskriminaciji na temelju rase i spola, ne postoji nijedan koji se odnosi na životnu dob.

“Postoje mnoge situacije u kojima ljudi nisu u potpunosti zaštićeni postojećim zakonom”, rekla je Heidrun Mollenkopf, predsjednica AGE Platform Europe, mreže starijih osoba.

“Potpuno je nepoznato što se događa”, rekla je Reutersu, misleći na, kako je kazala – zlostavljanja kojima u domovima za starije i nemoćne pribjegavaju njegovatelji, a odnose se na sediranje korisnika s demencijom da bi se lakše kontroliralo njihovo ponašanje. Mollenkopf je kazala da je bilo i slučajeva ubojstava, no nije išla u pojedinosti.

Sveprisutni ‘ageizam’

Neovisna stručnjakinja za ljudska prava starijih osoba koju je imenovao UN preporučila je reforme u izvješću iz 2021., rekavši da je ‘ageizam’ globalno prisutan i da duboko ukorijenjeni stereotipi o dobi oblikuju zakone i politike. Grupe koje se zalažu za ljudska prava spominju primjere poput obvezne dobi za odlazak u mirovinu, dobnih ograničenja za obavljanje porotničke dužnosti i smanjenih ponuda za probir na rak kada su posrijedi osobe starije od određene životne dobi.

“Postoje dobna ograničenja koja se ni na koji način ne osporavaju”, rekla je Bridget Sleap, viša istraživačica u Human Rights Watchu, organizaciji za zaštitu ljudskih prava. “Ideja o tomu da ljudi jednostavno trebaju prestati raditi jer su navršili određene godine je proizvoljna.”

Neformalni sastanci UN-a o rješavanju diskriminacije starijih osoba održavaju se od 2011., Aktivisti kažu da je visok udio smrtnih slučajeva od posljedica koronavirusa među starijim osobama povećao zamah kada je riječ o formalnim pregovorima. I uzastopni toplinski valovi koji haraju Europom i nesrazmjerno su usmrtili najviše starijih ljudi potaknuli su vlade nekih država da im daju potporu, a istodobno su povećali pritisak, smatraju aktivisti.

Margaret Gillis (67) osnivačica i predsjednica kanadskog Međunarodnog centra za dugovječnost rekla je da očekuje “borbu”. Dodala je i da bi autokratske države mogle pokušati ublažiti sporazum, a da bi mu se ostale države mogle oduprijeti budu li strahovale od novih troškova za zdravstvenu skrb. “Nadam se da će sporazum realizirati za mog života”, rekla je Mollenkopf, koja ima 85 godina. “No kad bolje razmislim, bojim se da ipak neće”.