Hrvatske ljekarnička komora (HLJK) organizirala je u četvrtak skup o pripremama serijalizacije lijekova u Hrvatskoj, budući da će u svim zemljama Europske unije od veljače 2019. godine svaka kutija lijeka morati imati posebnu oznaku autentičnosti, koja će se provjeravati prilikom izdavanja lijeka pacijentu u ljekarni, radi sprječavanja pojave krivotvorenih lijekova u legalnom lancu opskrbe.
Predsjednik HLJK Mate Portolan rekao je kako su početkom 2016. u Hrvatskoj počele aktivnosti za provedbu serijalizacije, pa se na skupu govorilo gdje je Hrvatska u odnosu na druge zemlje i što treba učiniti da bi se provela Direktiva o krivotvorenim lijekovima iz 2001. te Delegirane uredbe Europske komisije iz 2015. o tom procesu.
Provjera je li lijek krivotvoren
“Serijalizacija lijekova podrazumijeva provjeru je li lijek krivotvoren. U trenutku proizvodnje svaka kutijica lijeka dobit će posebnu oznaku, koja će biti pohranjena u centralni repozitorij, na koji će se ljekarnik spajati u trenutku izdavanja lijeka kako bi provjerio njegovu valjanost”, kazao je Portolan.
Krajnji rok uvođenja sustava je veljača 2019. godine, pa do tada treba provesti niz aktivnosti kako bi Hrvatska bila spremna, a to uključuje nabavku softvera, odabir IT pružatelja usluga te implementaciju softvera u ljekarnički sustav, kaže Portolan.
Jedna od aktivnosti je uspostava nacionalnog tijela koja će obavljati nadzor sustava i voditi cijeli proces implementacije. Nositelji aktivnosti su farmaceutska industrija, veledrogerije, distributeri i ljekarne, te Ministarstvo zdravstva i HALMED.
Portolan upozorava da će se serijalizacija obavljati u legalnom lancu opskrbe lijekovima, dok će lijekovi koji se prodaju putem interneta ostati izvan provjere, iako je poznato, kaže, da su više od 50 posto lijekova koji se prodaju putem interneta krivotvorine.
U pripremama za serijalizaciju lijekova najdalje su otišle Švedska i Njemačka, a Miran Golob, predsjednik Slovenske ljekarničke komore gdje djeluje 327 javnih ljekarni, rekao je da su krajem prošle godine ustanovili zavod za serijalizaciju lijekova te je u tijeku njegovo ekipiranje i kupnja softvera za provedbu programa.
Lijekove izdavati isključivo u ljekarnama
Predsjednik HLJK kaže kako u Hrvatskoj djeluje 1120 javnih ljekarni, više od europskog prosjeka, pa hrvatska mreža ljekarni u potpunosti može zadovoljiti potrebe stanovnika, tako da nema potrebe za prodajom lijekova u tzv. specijaliziranim trgovinama.
Nedavno su takvu dozvolu za aspirin i andol od HALMED-a zatražile tvrtke Bayer i Pliva, čemu se ljekarnička struka snažno usprotivila.
“Smatramo da se lijekovi trebaju izdavati isključivo u ljekarnama i zbog toga smo uputili predstavke Ministarstvu zdravstva, HALMED-u i proizvođačima lijekova. Prije sat vremena sam razgovarao s predsjednikom Uprave Plive koji je potvrdio da je Pliva partner hrvatskih ljekarni i da će oni povući zahtjev za izdavanje andola izvan ljekarni”, kaže Portolan. Tu informaciju potvrdili su i u Plivi.
(Hina)
fah