Vlada je sa sjednice u utorak u Sabor uputila izmjene Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu kojim će se omogućiti pokretanje ostavinskog postupka i prije nego se osoba nestala u ratu i službeno proglasi umrlom, a kako bi se odgovorilo na neriješeno pitanje imovine nestalih osoba.

“S obzirom na to da se obitelji nestalih suočavaju s teškoćama tijekom ostavinskog postupka, predlažem izmjenu Zakona kako bi omogućili provođenje ostavinskog postupka iza osoba nestalih u Domovinskom ratu, a bez provođenja postupka proglašenja nestale osobe umrlom”, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Predloženom izmjenom Zakona uređuje se postupak izdavanja i sadržaja isprave, odnosno rješenja koje će se moći koristiti u svrhu pokretanja ostavinskog postupka iza osobe nestale u Domovinskom ratu, na isti način kao što se sukladno Zakona o nasljeđivanju pokreće ostavinski postupak na temelju smrtovnice.

Postupak bi se provodio na zahtjev člana obitelji, a Ministarstvo će rješenjem utvrditi status osobe nestale u Domovinskom ratu za potrebe pokretanja ostavinskog postupka pred nadležnim sudom. 

“Navedeno rješenje koristit će se samo u svrhu pokretanja ostavinskog postupka te se pravno ne mijenja status nestale osobe. U rješavanje ovog dugogodišnjeg pitanja krenuli smo na inicijativu i u suradnji sa Savezom udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja”, naveo je Medved.

Vlada je na sjednici odredila iznose osnovica za određivanje prava iz dvaju zakona – o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji te civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata za 2027. godinu u iznosu od 540 eura, što su isti iznosi osnovica kao i za 2026.

Od osnovica se određuju, primjerice, prava na osobnu invalidninu, doplatak ili dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak ili dodatak, obiteljska invalidnina te naknada za nezaposlene hrvatske branitelje i novčana naklada za civilne stradalnike.

Milijun eura pomoći Venezueli

Vlada je donijela odluku o upućivanju žurne humanitarne pomoći civilnom stanovništvu na potresima pogođenim područjima Bolivarijanske Republike Venezuele u iznosu od milijun eura.

“U razornom potresu urušene su brojne zgrade, oštećene su ceste, bolnice, druga infrastruktura, a uslijedili su i brojni naknadni, manji potresi. Prema izvješću UNICEF-a, hitna humanitarna pomoć potrebna je za oko 1,8 milijuna ljudi, uključujući oko 680.000 djece”, naveo je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Vlada je dala suglasnost sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “Poboljšano upravljanje očuvanjem staništa i vrsta u Nacionalnom parku Plitvička jezera” u visini od 1.943.888 eura bez PDV-a.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.347.956 eura bez PDV-a te stopa sufinanciranja ukupno prihvatljivih troškova iznosi gotovo 85 posto, dok će preostalih 15 posto sufinancirati javna ustanova iz vlastitih sredstava, pojasnila je državna tajnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Anja Bagarić.

Vlada je dala suglasnost i za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt obnove i očuvanja sedrene barijere krških rijeka Dinarida na području NP Krka u visini od 1.988.109 eura bez PDV-a.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.343.048 eura bez PDV-a te stopa sufinanciranja ukupno prihvatljivih troškova također iznosi gotovo 85 posto.

Pokreće se postupak za sklapanje Konvencije UN-a protiv kibernetičkog kriminala

Vlada je odlukom prihvatila tekst Konvencije Ujedinjenih naroda protiv kibernetičkog kriminala kojom se jača međunarodna suradnja u području suzbijanja određenih kaznenih dijela počinjenih putem sustava informacijske i komunikacijske tehnologije i u području razmjene dokaza o teškim kaznenim djelima u elektroničkom obliku.

Konvencija je usvojena 2024. godine u New Yorku te je otvorena za potpisivanje do kraja ove godine. 

Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec istaknuo je kako je RH podržala inicijativu za njeno donošenje te je putem Komisije za sprečavanje kriminala i kazneno pravosuđe (CCPCJ) i ad hoc odbora pratila rad na njezinom donošenju.

Do sada ju je potpisalo 77 država, od čega 14 EU država, a ratificirale su je tri države, dodao je.

U ime Europske unije Konvencija je potpisana u listopadu 2025. i još nije na snazi, a ovom odlukom ovlašćuje se resorni ministar da je potpiše.

U obrazloženju odluke istaknuto je kako su područja primjene Konvencije sprečavanje, istraga i kazneni progon kaznenih djela utvrđenih u skladu s Konvencijom, uključujući zamrzavanje, oduzimanje, zapljenu i povrat imovinske koristi ostvarene tim kaznenim djelima te prikupljanje i razmjena dokaza u elektroničkom obliku u svrhu kaznenih istraga.