Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU-a Koprivničko-križevačke županije predstavili su danas knjigu Ladislava Fodrocija Epistola, vrijedan rukopis iz prve polovice 19. stoljeća koji se prvi put približava suvremenomu čitatelju u hrvatskom prijevodu.
O knjizi su govorili autor predgovora Tomislav Galović i urednica knjige Martina Valec-Rebić.
Martina Valec Rebić otkrila nam je odakle joj inspiracija za knjigu.
– Pročitala sam knjigu prof. Peklića o obitelji Fodroci i tamo sam pronašla podatak da je on imao u rukama u Državnom arhivu taj rukopis Ladislava Fodrocija o starini i nekadašnjoj moći grada Križevaca. Onda sam nazvala svog nekadašnjeg razrednika prof. Peklića i pitala ga kako to izgleda. Rekao mi je da rukopis ima 150 stranica koje su teško čitljive. Poslao mi je slike tog rukopisa i onda sam se ja “bacila” u tu avanturu koja je trajala godinu dana.
Trebala je godina dana da se prepiše 150 stranica latinskoga teksta, rukopis je trebalo naučiti pa onda prevesti. Fodroci je prvo donio pregled povijesti grada, ispisao je iz tada postojećih povijesnih knjiga sve citate koji se odnose na Križevce te dao svoj komentar na povijesne događaje. Posebno se osvrće na crkvu sv. Križa koja je jedna od najstarijih crkava na području sjeverozapadne Hrvatske. Govori da je ta slava, starina i moć koju su Križevci nekada imali kao središte velike Križevačke županije, nestala zbog turskih osvajanja, kasnije zbog osnivanje Vojne krajine te ističe posebno zatvaranje škola. Car Josip II. u Križevcima je zatvorio red pavlina i njihovu školu, a vrhunac je bio kada se centar Vojne krajine preselio u Bjelovar. Tada je i vojska otišla i tu je početak kraja.
Ne samo da konstatira, već Fodroci daje i konkretna rješenja. Nudi novac da se obnovi crkva sv. Križa te pokušava gradske oce uvjeriti da bi trebalo vratiti svećenički red u Križevce koji bi opet otvorio školu. Tek 50 godina nakon njega se crkva obnavljala i to milodarima Križevčana – rekla je Valec Rebić i dodala kako se knjiga može nabaviti u Ogranku Matice hrvatske u Križevcima.
Tomislav Galović istaknuo je kako nema latinskog teksta u knjizi. -Ako želimo napraviti kritičko izdanje, drugačije se mora postupiti. Prijedlog je bio da se za zavičajnu povijest objavi hrvatski prijevod – poručio je.
Ladislav Fodroci, pravnik, prevoditelj, bibliofil i erudit, rođen je 1756. godine u Erdovcu kraj Križevaca. Križevci su za njega bili mjesto krštenja, školovanja i duhovnoga oblikovanja, pa je djelo Epistola o starini i nekadašnjoj moći grada Križevaca napisao kao izraz zahvalnosti gradu u kojem je stekao temelje vjere i obrazovanja.
Okupljene su pozdravili Ivan Peklić iz Zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko – Križevačke županije te ravnateljica Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci Marina Vidović Krušić. Moderatorica je bila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima Renata Husinec.
